Boras je kazao kako je njegov motiv "najiskrenije čist" te da za učenje ćirilice treba vrlo malo vremena.
"Naučiti čitati ćirilicu nije teško, a tim više što to jest hrvatsko pismo i na tome treba inzistirati. To je naravno pismo i naših susjeda i naših manjina", tako je rektor Boras za HRT objasnio svoju inicijativu.
Boras objasnio zašto bi ćirilicu trebalo vratiti u škole
Kazao je kako je SMS-om dobio veliku podršku, a "preko emaila rektoru nekoliko zabrinutih, većinom ipak pristojnih pisama".
Prof. dr. Ante Bežen, umirovljeni profesor zagrebačkog Učiteljskog fakulteta kaže da je ćirilica mrtvo pismo.
"Kultura ne smije biti nadzirana"
"Mislim da je to što je prof. Boras rekao uglavnom u redu. Njegove su namjere, čini mi se plemenite. Međutim, ja imam tu jednu primjedbu o kojoj bi trebalo ipak razgovarati. A to je da ćirilično pismo nije suvremeno hrvatsko pismo. Ono je bilo hrvatsko pismo u prošlosti, u srednjem vijeku, i to kako je ono tada izgledalo, upotrebljavalo se pretežno u južnoj Hrvatskoj", kazao je Bežen u Emisiji "U mreži Prvog" i dodao da je to mrtvo pismo davne prošlosti koje više ne funkcionira.
"Kultura ne smije biti nadzirana i pod kontrolom onih koji po mjeri praktične, svakodnevne zbilje i vlastitih osobnih interesa praktično onemogućavaju da se punina kulture pokazuje", poručio je dr.sc. Dušan Marinković, predstojnik Katedre za srpsku i crnogorsku književnost.
Na Benežov komentar je odgovorio kako je "ćirilica kao ćirilica" europsko pismo.
"Konačno, Bugarska je u Europskoj uniji, da sada ne govorimo i o drugima koji će biti", kazao je Benež.
Odgovarajući na pitanje bi li fakultativno podržao ćirilicu, ili možda treba okrenuti stvar posve ekstremno, pa reći "u zemlji u kojoj ni 10 posto ljudi nema visoko obrazovanje, već je sporan i problem osnovne pismenosti, a kamoli posvećivanja jezicima koji više nisu živi", Bežen kaže da, ako postoji interes za učenje ćirilice kod nas, onda to može biti prihvaćeno za one koji to žele, piše HRT.
