Godina 2024. bit će jedna od najvažnijih godina u novijoj hrvatskoj političkoj povijesti Hrvatske. Naime, tijekom iduće godine nas očekuju tri vrste izbora - europski, parlamentarni i predsjednički - pa se s razlogom naziva superizbornom godinom.
Pripreme su diljem Hrvatske već počele, a za N1 ih je komentirala komunikologinja i politologinja prof. Smiljana Leinert Novosel.
Ministar Filipović je javnosti obznanio odluku neovisnog tijela o odgodi poskupljenja vode: “Pokazuje se da su počela predizborna događanja. Svi žele sve veći kolač u vidljivosti i popularnosti. Briga za smanjenje cijena i manji postotak poskupljenja je dobra vijest. Onaj tko s tim ide u medije je uvijek u komunikacijskoj prednosti. Građani vole da ih se štiti. Filipović se tu pojavio kao spasitelj koji je intervenirao i najavio da neće biti poskupljenja”.
Problemi s gradskom upravom
Postoje i drugi problemi s upravljanjem gradskim tvrtkama: “Kad idete s takvom promjenom, vi morate imati sve pod kontrolom. Sve morate provjeriti kako funkcionira. Vi ste sad ovdje da provjeravate da li je ideja pripremljena na pravilan način, a ne da se poslije pokazuje da neke stvari nisu provjerene”.
Kad je riječ o dosadašnjim rezultatima gradske vlasti u Zagrebu: “Ja mislim da onaj tko dobije vlast mora biti toliko realan da kaže u kojem će se roku nešto riješiti. Nije nikakav problem ako najavite da ćete nešto napraviti do kraja mandata. Probajte napraviti neki intervju o tome što je nova vlast dosad napravila s ljudima na ulici – dobit ćete odgovor da se nešto događa oko smeća i to će biti sve, a to još nije završena priča. Određeni slijed onoga što planirate s mogućim terminima je nešto što govori o tome da ste ozbiljni i da vam ljudi mogu vjerovati. Ako slučajno ne uspije, date obrazloženje zašto. Ljudi žele takvu komunikaciju”.
Opoziv premijera
Mnogi u oporbi su ušli u pokušaj opoziva s očekivanjem da neće proći, ali postavlja se pitanje što je time oporba htjela postići: “Ova situacija jučer je bila apsolutno predvidljiva. Čim imate dovoljan broj ruku u Saboru jasno je da neće doći do smjene premijera. Onda gledate što je preostalo, a to je 11 sati permanentnog napada na premijera unutar kojih je bilo dosta sadržaja oko kojeg bi se trebali zamisliti i dogovoriti da se neke od tih stvari počnu rješavati. Oporba je ukazivala na neke stvari, ali način na koji su to radili je bio izrazito napadački, ali premalo konstruktivan. Oporba je trebala sebe pokazati sebe kao alternativu, pokazati kako bi oni to rješavali nasuprot loše vlasti koja je trenutačno tu. Vi zapravo vidite da ne postoji sinkronizacija članova oporbe koji su bili inicijatori da se takvo nešto dogodi. Čim jedan dio nije došao, drugi dio je glasao u manjem broju od očekivanog, jedan je bio i suzdržan. Postavlja se pitanje kako bi oni funkcionirali u ovim okolnostima. Sve političke stranke se trebaju zapitati pred izbore i pokazati drugačije u odnosu na one koje žele smijeniti”.
Dodatno je objasnila kako je teško pronaći pravog lidera u oporbi: “Prepoznajemo li lidere u oporbi – možda se izdvajaju neki koji dobro komuniciraju – to su Marija Selak Raspudić koja je još nedovoljno iskusna ili preosjetljivo reagira u nekim situacijama, pa onda izvlači obrnutu municiju, a to je napad umjesto zadržavanja smirenosti i plasiranja sadržaja koji je nov i interesantan. Imate uporno prisutnog i aktivnog Peđu Grbina koji se gubi u načinu na koji govori oblikujući imidž osobe koja nije ljudima simpatična, a vjerujte kad dođe trenutak izbora jako je bitno prihvaćaju li vas ljudi, a tek onda koliko ste u stanju u smislu sadržaja rješavati probleme”.
Milanovićev protukandidat
Kad je riječ o predsjedničkim izborima, postavlja se pitanje tko bi mogao biti protukandidat predsjedniku Milanoviću. Bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pojavila se ovaj tjedan na dvodnevnoj konferenciji pored premijera Plenkovića.
Na pitanje je li to znak da bi ona mogla biti kandidatkinja opet, Leinert Novosel kaže: “Sve to mogu biti mali neverbalni znakovi. Ali da sam u njenoj koži, što bi ona time dobila da se po drugi puta bori za nešto što je već radila. To bi moralo imati neki viši smisao. Drugo, ne vidim da je to nešto što nju posebno zanima jer kad se sjetite završetka prošle kampanje, nekako smo svi imali dojam da je odahnula što je Milanović pobijedio i da ima odmak od svega što je radila četiri godine. Premda postoji problem HDZ-a koji nema kandidata za tu funkciju. Oni bi trebali već dati naslutiti tko je osoba koja može biti njihov kandidat”.
Objasnila je kakav kandidat bi bio dobar izazivač Milanoviću: “U jednom istraživanju sa studentima radili smo temu kakav predsjednik dolazi u kojem trenutku, pa smo rekli Tuđman dolazi kad je bio rat pa je trebalo biti oštar, strog i brzo donositi odluke. Onda je trebalo razdoblje relaksacije, pojavio je Stjepan Mesić. Onda smo rekli, ajmo sad nekoga tko je ozbiljniji intelektualniji u komunikaciji, pojavio se Ivo Josipović. Nakon toga ajmo nekoga sa srcem, pojavila se Grabar Kitarović. I nakon toga nekog tko je čvrst tko ima karakter, kao što je i bio Milanovićev slogan. Sad nam treba netko tko je stabilan, miran, konstruktivan i tko ima sposobnost prepoznavanja zbivanja u Europi i u svijetu”.
“Dosta je čvrsta pozicija Milanovića među onim političarima koji imaju podršku. Ljudi vole što je on jedina prava oporba onima koji su na vlasti. Sve što u nemoći da išta poruče i promjene, građani projiciraju na Milanovića koji svašta kaže, ali u tome ima puno zrna istine: ono što je interesantno je da je Milanović počeo voditi računa o tome kako komunicira. Čini mi se da se komunikacija lagano umiruje i da su to prvi simptomi njegovih ambicija za drugi mandat”, zaključuje komunikologinja.
