Dok cijene, napose energenata i namirnica, nekontrolirano rastu, a Vlada ih tek djelomično uspijeva obuzdati privremenim mjerama, ima onih koji u ovoj krizi na tome ostvaruju ekstraprofit. Stoga je stav mnogih da ekstradobit treba oporezivati. Takvog su mišljenja i u Vladi. Premijer Andrej Plenković početkom rujna najavio je da će porez na ekstradobit biti ''pažljivo kalibriran'' i donesen do kraja godine.
''Primjenjivat će se kada završi cijela ova godina jer se on odnosi na godišnju razinu, ja bih rekao, posebne dobiti u vrijeme energetske krize. Zvat će se posebni porez na dobit'', najavio je tada premijer.
Smanjenje PDV-a bio je promašaj
U srijedu je o tome u Hrvatskom saboru govorio SDP-ov zastupnik i bivši ministar financija Boris Lalovac.
''Pitanje je zna li Vlada što se događa s cijenama i ima li uopće ikakve kontrolne mehanizme? Oni koji će od Vlade dobiti subvencioniranu struju, moraju vratiti stare cijene. Ostvarivanje ekstraprofita preko leđa građana u krizi je profiterstvo. One koji to rade treba javno prokazati'', poručilo je Lalovac.
I sâm ministar financija Marko Primorac, odgovarajući na Lalovčevo zastupničko pitanje, priznao je na u srijedu u Saboru da smanjenje PDV-a na niz proizvoda nije donijelo željeni učinak.
''Ne zbog toga što je Vlada nešto pogrešno napravila, ona je pokazala dobru volju i odlučan potez, već zato jer oni koji su trebali preuzeti dio te krize, trgovci, proizvođači i svi ostali u nizu, čini se nisu podmetnuli svoja leđa", kazao je Primorac.
Usto je ponovio da Vlada planira uvesti dodatni porez na dobit, čime bi se, kaže, identificirali slučajevi u kojima netko subvencije Vlade, namijenjene građanima za lakše podnošenje inflacije, usmjerava prema ekstraprofitima.
'Mi još sve rješavamo PDV-om'
Pitanje je bi li u Hrvatskoj porez na ekstraprofit bio dugoročno održiv i stimulativan za ekonomiju. Ekonomski analitičar, prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti smatra da porez na ekstraprofit svakako treba uvesti u domaći porezni sustav, bez obzira na krizu u kojoj smo trenutno.
''Porezi na ekstraprofit, na nasljeđivanje, na nekretnine i slično inače su poznati u poreznoj praksi mnogih zemalja. I to onih, kako običavam naglasiti, porezno i fiskalno uređenih zemalja koje na taj način ravnomjernije raspoređuju porezni teret. Time se ujedno ostvaruje i viša razina fiskalne pravednosti. Mi u Hrvatskoj, nažalost, imamo vrlo primitivan porezni sustav koji se najviše oslanja na porez na dohodak, nešto manje na porez na dobit i, naravno, na porez na dodanu vrijednost. S tim da je PDV po definiciji regresivan porez koji više pogađa građane slabije platežne moći. Budući da imamo tako primitivan porezni sustav, zalažem se za poreznu reformu kojom bi se uvodili i drugi porezni oblici, pa tako i porez na ekstraprofit, bez obzira što je on sada uvjetovan situacijom u kojoj se nalazimo pa zbog toga trenutno ima i neke druge prizvuke'', ističe Brkić.
On smatra da bi se u uvođenju novih poreza trebalo voditi logikom ''koliko ciljeva, toliko i poreznih oblika''.
''Mi to nemamo. Imamo PDV s kojim onda rješavamo ili pokušavamo rješavati mnoge stvari, ali - kao što je i sam ministar financija priznao – neuspješno. Možete vi smanjiti PDV, ali kada se cijene formiraju tržišno, onda trgovac može to smanjenje PDV-a preliti u svoju dobit. U tom smislu smatram da je potreban porez na ekstraprofit. To je optimalno rješenje i značilo bi i malo ozbiljniji zahvat u porezni sustav'', rekao nam je Brkić.
Ekstradobit im omogućila kriza
Napominje kako kritičari uvođenje tog poreza u sadašnjim okolnostima zagovaraju da se država zaduži pa da iz toga financira svoje potrebe i izvanredne rashode poput energetskog dodatka, umjesto da dodatno porezno pritišće poduzetnike. Na taj način bi se dodatno stimuliralo poduzetnike pa bi se u konačnici mogli više i naplatiti.
Na pitanje jesu li moguće namještaljke ako se, hipotetski govoreći, granicom ekstraprofita odredi milijun kuna, a tvrtka prikaže profit od 999.000 kuna, Brkić odgovara da su ''knjigovodstvene akrobacije uvijek moguće''.
''Međutim, opet ovisi o tome kako se formulira neki zakon ili odluka pa bi u tom slučaju bila riječ o poreznoj evaziji, odnosno izbjegavanju poreza ili prebacivanju poreza na nekog drugog. Mogućnosti manipulacije ipak su minimalne'', smatra Brkić.
Na kraju je kazao kako se taj porez uvodi zbog onih koji su došli u situaciju da ostvaruju ekstraprofite zbog izvanrednih okolnosti (krize), a ne zbog svoje bolje organizacije, veće konkurentnosti ili tehnoloških inovacija. U normalnim okolnostima ti čimbenici omogućavaju ekstradobit.
