Vlada očekuje da će inkasirati 91,1 milijardu kuna od poreznih prihoda zahvaljujući procjeni rasta BDP-a od tri posto, ali i prosječne inflacije od 7,8 posto. Korekcija je to očekivanja u odnosu na kraj prošle godine za 3,2 milijarde kuna, koje će se uprihoditi mahom od PDV-a te će iznositi ukupno 62,6 milijardi kuna.
Manji PDV, veći prihodi u proračunu
Upravo ta stavka rebalansa proračuna najbolje govori kako su se poskupljenja odrazila na novčanike građana. Naime, Vlada je imala niže procjene kad je očekivala veći rast BDP-a i dok su na snazi bile maksimalne stope PDV-a na hranu i energente, piše Novi list. Dakle, smanjenje PDV-a nije donijelo mnogo građanima, ali jest državi.
“Projekcija prihoda od PDV-a temelji se na očekivanom kretanju osobne potrošnje, turističke aktivnosti, ali i rashoda opće države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi”, navodi Vlada u obrazloženju proračuna te napominje da je u njih uključila i očekivane učinke snižavanja stopa PDV-a.
Da nije bilo smanjenja PDV-a, država bi uz manju stopu rasta gospodarstva uprihodila četiri milijarde kuna više nego što je planirala u studenom 2021. No, rast cijene energenata i hrane i rat u Ukrajini su državi donijeli dodatne prihode, iako su smanjili gospodarska očekivanja.
Rupa u pandemiji
Istovremeno s rebalansom, Vlada je usvojila i izvješće o izvršenju proračuna za prošlu godinu. Iz njega je vidljivo da su lani ukupni porezni prihodi bili 83,6 milijardi kuna. Dakle, ove se godine očekuje 7,5 milijardi kuna više. Od PDV-a se, pak, unatoč smanjenju stope na hrane i energente, očekuje 4,5 milijarde kuna više nego lani.
Usporedbe radi, prihodi od PDV-a u pandemijskoj 2020. su bili čak 10,5 milijardi kuna manji nego lani, a ako dodamo još 4,5 milijarde više ove godine, jasno je da je država u pandemiji izgubila gotovo 15 milijardi kuna.
