Saborska oporba složila se u srijedu da vladajući imaju pravo ustrojiti državnu upravu i smanjiti broj ministarstava kako žele međutim smatra da je riječ o kozmetičkim promjenama koje neće nužno dovesti do ušteda.
Arsen Bauk (SDP) ocijenjuje da prijedlog preustroja ne znači nužno i smanjenje broja dužnosnika , broja službenika ni nužno smanjenje troškova u državnom proračunu i kaže da je riječ o operacionalizaciji a ne racionalizaciji.
Drži i kako se prijedlogom šalje i politička poruka da nema potrebe za ministarstvom za mlade budući da je njih sve manje u zemlji, a da je ostavljeno ministarstvo hrvatskih branitelja jer je posljednjih godina branitelja sve više.
„Poruka o manjem broju ministarstava je da ćete imati tri afere manje jer imate manje ministara, a imat ćete i manje zahtjeva za opozivom”, ustvrdio je Bauk u raspravi o prijedlogu zakona koji uređuje novi ustroj Vlade.
Anka Mrak Taritaš (GLAS) ocijenila je novi ustroj državnih tijela kozmetičkom zahvatom i spajanjem nespojivog, a posebno ju začuđuje formiranje Središnji državni ured za mlade i demografiju.
„To je ono kad ne znamo što ćemo s mladima, kad nam je demografija puna usta i ne znamo što raditi, pa onda se osnuje središnji ured”, kazala je Marka Taritaš .
'Spajati vodu i vatru je neprirodno stanje'
Da se spaja nespojivo misli i Miro Bulj (Most) „Ovdje se spaja voda i vatra, ministarstvo gospodarstva s okolišem, kako je moguće spojiti tolike nespojive interese, to je neprirodno stanje, vatra se gasi vodom”, kazao je Bulj.
Spajanje ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Tomašević iz platforme Možemo nazvao je „spajanjem u ministarstvo pleonazma i oksimorona”. „To nema smisla posebno ako pogledamo koji će ministar biti na čelu tog ministarstva, nema sumnje da će deblji kraj izvući zaštita okoliša'”,ustvrdio je.
Sandri Benčić (Možemo) nelogično je spajanje ministarstva rada i mirovinskog sustav sa socijalnom skrbi te je to nazvala „čudovišnim ministarstvom”, koje će upravljati s 60 milijardi kuna, s više od trećine proračuna.
Hrvoje Zakonović u ime Hrvatskih suverenista smatra pak kako preustroj ne donosi racionalizaciju. „Ovdje se ne radi o racionalizaciji, imati ćemo uštedu tek na četiri radna mjesta, četiri dužnosnika, to su četiri ministra, a neće biti ni toliko smanjenje radnih mjesta, pogotovo dužnosničkih radnih mjesta jer njih imamo više nego ikad”, rekao je.
Zbog ispada Zekanovića i Grbin reagirao
I Zekanoviću je sporno spajanje ministarstva rada i mirovinskog sustava i ministarstvom obitelji i socijalne politike. „Najveći problem Hrvatske države je demografija, a hrvatska Vlada se usudila dati prijedlog da nemamo ministarstva demografije", poručio je.
"Vi ste izabrali i Milorada Pupovca, Borisa Miloševića kojem ćete čak dati i mjesto potpredsjednika Vlade u istoj ovoj racionaliziranoj Vladi. Pa jel vas imalo sram pred vašim glasačima, kako vi gledate na ovu trgovačku koaliciju između SDSS-a i HDZ-a" upitao je Zekanović.
Na spomen hrvatsko-srpske koalicije i Borisa Miloševića iz SDSS-a koji je postao potpredsjednik Vlade Peđa Grbin (SDP) prozvao je Zekanovića zbog govora mržnje. „Imate pravo na politički stav, ali prozivati nekog na temelju njegove nacionalnosti to je apsolutno neprihvatljivo u Hrvatskom saboru”, rekao je Grbin.
Zastupnici HDZ-a isticali su u raspravi kako se predloženim preustrojem ispunjava dio preizbornog programa HDZ-a i predstavlja određenu racionalizaciju, ali najvažnije, bolje funkcioniranje Vlade.
„Spajanje Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja nije spajanje nespojivog nego upravo suprotno. I u EU su preporuke da se kroz promicanje jednog koncepta održivog razvoja gleda i sagledava cjelokupno gospodarstvo”, kazao je Davor Ivo Stier (HDZ).
Bačić: Vodili smo se modelom operativnosti i funkcionalnosti
„Vladajuća većina vodila se modelom operativnosti i funkcionalnosti buduće vlade”,istaknuo je Branko Bačić (HDZ) navodeći kao se broj ministarstva smanjuje za 20 posto, te vodi briga i o mladima i o demografiji.
Josip Borić (HDZ) podsjeća su u prošlom mandatu ukinuti pomoćnici ministara naglasivši da žele preustrojem svesti broj dužnosnika na odgovarajući minimum.
„Mislim da ovdje nije najvažnije pitanje racionalizacije nit je to njegova temeljena i najvažnija poruka nego je to pitanje budućnosti kako će državna uprava funkcionirati u budućnosti”, zaključio je Dražen Bošnjaković (HDZ).
