ZAGREB - Hrvatska ima ulogu lidera u regiji jugoistočne Europe i želi pomoći zemljama regije da se što više ubrza proces njihova približavanja Europskoj uniji, kazao je u razgovoru za njemački Deutsche Welle od utorka hrvatski premijer Tihomir Orešković.
Na pitanje o Hrvatskoj kao mostu između EU i regije jugoistočne Europe, premijer Orešković kazao je kako vidi ulogu Hrvatske kao lidera u regiji. "Srbiji, Bosni i Hercegovini ćemo pružiti podršku i to sam naglasio i tijekom sastanka s kancelarkom Merkel", kazao je Orešković potvrdivši da je u razgovoru s njemačkom kancelarkom bilo riječi i o tomu kako treba podržati ubrzanje procesa približavanja Srbije i BiH Europskoj uniji. One sa svoje strane svakako trebaju ispuniti sve kriterije kao što ih je i Hrvatska ispunila, istaknuo je premijer.
"Članstvo u EU-u nije samo za nas kao susjede dobro, nego je to dobro i za čitavu Europu. To otvara put i mnogim infrastrukturnim projektima, boljem povezivanju", ustvrdio je Orešković dodavši kako je i britanski premijer David Cameron nedavno u Bruxellesu istaknuo potrebu davanja potpore hrvatskim susjedima na putu ka EU, što je dobro za stabilnost u regiji, ali i jačanje gospodarskih odnosa.
Hrvatska podupire Njemačku u njezinoj viziji rješenja izbjegličke krize, no istodobno mora koordinirati kretanja uzduž tzv. balkanske rute, kazao je hrvatski premijer o načinu rješavanja gorućeg pitanja izbjegličke krize oko kojeg su dvoje državnika na sastanku dan ranije pokazali suglasnost u zajedničkom pristupu.
Na pitanje o mogućim razlikama oko toga Orešković je rekao kako je "situacija komplicirana" te da "svi traže nekakvo rješenje". "Hrvatska se zajedno sa svojim susjedima koordinirala i radimo zajedno kako se ne bi stvarale veće napetosti. To je jedno rješenje. No mi se slažemo i s Njemačkom u tomu da treba intenzivirati suradnju s Turskom i usredotočiti se na rješenje u Grčkoj jer ako proradi sustav hotspotova, onda više neće ni biti potrebe za tom balkanskom rutom", kazao je hrvatski premijer dodavši kako u tome treba pomoći Grčkoj i to ne samo novcem.
Slažemo se s Berlinom da se vanjske granice EU-a moraju bolje osigurati i da šengenski sustav mora ponovno stupiti na snagu te da dugoročno treba suzbijati i uzroke izbjeglištva i tu smo 100 posto na strani Berlina, istaknuo je.
Za zajednički sastanak Europskog vijeća i Turske u ponedjeljak, Orešković je za DW kazao da se "radi o jednom procesu" te da "možda postoje prevelika očekivanja od toga što sve Turska može učiniti". "Neće sve stvari biti riješene na tom summitu. No već je velik napredak i sama činjenica da je Turska za stolom po prvi put", rekao je premijer dodavši da neće sve biti riješeno na tom summitu ali da će "neke stvari biti jasnije".
Na pitanje o odnosima s Njemačkom i vanjskoj politici nove hrvatske vlade te pozornost usmjerenu prema susjedstvu i zemljama tzv. Višegradske skupine, hrvatski premijer istaknuo je važnost ostvarivanja što boljih odnosa s Njemačkom, ali i sa susjednim zemljama, za koje kaže da su u posljednje vrijeme zamrli. "U pogledu odnosa s Njemačkom moja poruka je jasna. Mi smo bili partneri, ali moramo pojačati suradnju. Ali to ovisi o Hrvatskoj. Mi moramo pronaći načina kako poboljšati investicijsku klimu. A to možemo najbolje ostvariti kroz stalan kontakt. Mislim da mi nažalost u posljednje vrijeme nismo imali kontakte, ne samo s Nijemcima nego i s dosta drugih zemalja poput Mađarske recimo i ostalih susjeda. I mi sada moramo krenuti s jačanjem tih odnosa", kazao je premijer.
On je najavio intenzivnije kontakte s ulagačima i stvaranje sigurne klime za ulaganja. Po njegovim riječima, hrvatsko-njemački forum, planiran već sredinom godine, spojit će ulagače, tvrtke iz Njemačke i Hrvatske, i ispitati konkretne mogućnosti, a veliki potencijali za njemačke investicije postoje na polju energetike, infrastrukture i IT-sektora.
Hrvatski premijer u razgovoru je istaknuo i važnost i veliki potencijal hrvatskog iseljeništva posebice kada je riječ o ulaganjima, najavivši kao će ih hrvatska vlada u tome nastojati ohrabriti i otvoriti šanse za ulaganja. Također je naglasio važnost povratka mladih znanstvenika u zemlju, za što je ključ oporavak gospodarstva.
