Predstavljanjeni su rezultati istraživačko-razvojnog projekta Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti Covid-19 i potresa iz 2020. godine na organizaciju odgojno-obrazovnih procesa i dobrobit učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika.
Na poticaj Ministarstva znanosti i obrazovanja ovaj projekt proveo je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Rezultate projekta predstavio je dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta. Uvodno se obratiio ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs.
Ovo je jedno od najvećih, ako ne i najveće u Republici Hrvatskoj. Provedeno je direktnim oblikom, ne online. Sudjelovalo je više od 20.000 ucenika i 5000 nastavnika tijekom svibanja i lipanja.
"U projektu sudjeluje 161 osnovna i srednja škola iz svih dijelova Hrvatske. Kako je pandemija koronavirusa utjecala na život učenika u Hrvatskoj, na koje aspekte života djece i mladih je posebno utjecala, kako učenici i nastavnici procjenjuju utjecaj epidemioloških mjera u školama na nastavu, kako su promjene u nastavi i organizaciji škole utjecale na učenje, kako učenici uspoređuju učioničku nastavu i nastavu na daljinu, kako nastavnici procjenjuju odgojne i obrazovne gubitke učenika od početka pandemije, kako odgojno-obrazovni djelatnici vide psihološko i emocionalno stanje učenika, jesu li odgojno-obrazovni djelatnici zadovoljni potporom vlasti, je li posao u školi tijekom pandemije postao zahtjevniji, jesu li škole spremne za novi val, neke su od tematskih cjelina obuhvaćene ovim projektom čiji će rezultati biti prezentirani", predstavio je ravnatelj Instituta.
Rezultati istraživanja
"Kako je pandemija utjecala na učenike - odgovor je jednoznačan. Pandemija je loše utjecala na njihov život", pokazali su rezultati istraživanja. Čak 59,1 posto maturanata je reklo kako je pandemija utjecala negativno ili izrazito negativno na njihov život dok je 37 posto učenika šestih razreda osnovnih škola odgovorilo isto.
Pandemija je pozitivno utjecala na neke aspekte života učenika pa tako više od 30 posto maturanata kaže kao su uspjeli poboljšati odnose s obitelji kao i skoro 40 posto učenika osmih razreda koji kažu da su imali bolje odnose s bliskim prijateljima.
Izrazito loši rezultati su da je više od 40 posto učenika osmih razreda reklo kako je pandemija izrazito loše utjecala na njihovo bavljenje tjelesnim aktivnostima. Poražavajuća je i čeinjenica da je 52 posto maturanata reklo kako je pandemija izrazito negativno utjecala na njihovo mentalno zdravlje.
Kako su promjene u organizaciji utjecale na ucenike? Najkriticnija generacija su ucenici 2. razreda srednjih škola koji su najviše bili na online nastavi. Isto je pitano i nastavnike. Što se tiče usporedbe nastave na daljinu i nastave uživo, bez obzira na dob učenici preferiraju učionicku nastavu.
Zaključno je da su rezultati istraživanja imali pozitivan učinak na odnose s bližnjima, negativan utjecaj na psihičko zdravlje. Promjene u nastavi uzrokivale su pad radnih navika i motivacije. Sve generacije misle da je učionička nastava kvalitetnija. Nastavu na daljinu treba poboljšati, ali ne i od nje odustati.
O maskama, cijepljenju u školama i psihičko zdravlje
Nakon predstavlajnja rezultata istraživanja, ministarFuchs je odgovarao na novinarska pitanja pa je tako kazao kako je jedna od svrha ovog istraživanja bila da pomogne u donošenju mjera u novoj školskoj godini.
"Mjere neće biti do kraja sutra donesene, mislim da će ih Stožer predstaviti u petak, ali sutra će pred Vladom premijer sigurno reći nekoliko riječi", odgovorio je ministar na pitanje kada će biti donesene nove odluke za predstojeću školsku godinu.
"Ako je dobrovoljno, dobrovoljno je. Roditelji će odlučiti. Razumijem da bi bilo korisno roditeljima čija djeca spadaju u rizicne skupine", kazao je ministar o cjepljenju.
"Nužno je držati škole otvorenima", zaključio je
ministar
"Mlado dijete je vec sad izgubilo godinu i pol, ne smijemo
dopustiti da to bude 2 i pol godine. Razlika je kad imate 8, 9
godina ili 40", kazao je Jokić o psihičkom zdravlju.
