Na poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlazi u uzvratni posjet Turskoj.  Započet će ga polaganjem vijenca na grobnicu Mustafe Kemala Atatürka te radnim sastankom u Parlamentu Republike Turske. Nakon svečanog dočeka uslijedit će tête-á-tête susret dvoje predsjednika te bilateralni sastanak izaslanstva Republike Hrvatske i Republike Turske.

Iako hrvatsko-turske bilateralne odnose ne ugrožavaju otvorena pitanja bit će razgovora u unapređenju i to na način da se osigura bolji politički dijalog. 

Na stolu su i gospodarske teme i to dvosmjerno - kako privući investicije i kako omogućiti hrvatskim tvrtkama da izlažu svoje proizvode na turskom tržištu. Također je naglasak i na kulturnoj suradnji, potpisat će se dva ugovora, a jedan od njih je onaj vezan uz projekt islamske zajednice u Sisku.

Važna tema koja se otvorila, a o kojoj se razgovaralo prije točno godinu dana, kada je predsjednica u Ankari bila u radnom posjetu, jest situacija u Bosni i Hercegovini. Trilatera Hrvatska - Turska - Bosna i Hercegovina. Znamo da je tada razgovarala o promjeni izbornog zakonodavstva, nakon toga je burno reagirao Bakir Izetbegović, znamo da su se prošle godine i održali izbori no bez ikakvih promjena zakonskog okvira. Znamo kako su izbori završili. Sigurno će i sutra ta tema biti na stolu.

Program puta

U nazočnosti dvoje predsjednika potpisat će se Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. - 2021. i Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH, kazali su izvori iz Ureda predsjednice.

Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. - 2021. potpisat će državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Zdravka Bušić i zamjenik turskog ministra kulture i turizma.

Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH potpisat će muftija Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, i predsjednik TIKA-e Serdar Cam.

Radna večera

Boravak u Turskoj predsjednica će završiti radnom večerom s turskim predsjednikom na koju su pozvani i predstavnici hrvatske zajednice u Turskoj.

Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre odnose bez otvorenih pitanja i ovaj posjet bit će još jedna prilika za nastavak i jačanje dijaloga na najvišoj razini između dviju država, ističu izvori iz Ureda predsjednice.

Turski predsjednik Erdogan boravio je u državnom posjetu Hrvatskoj u travnju 2016., kada je sudjelovao na svečanom obilježavanju 100. godišnjice priznanja ravnopravnosti islama s drugim religijama u Hrvatskoj.

Predsjednica Grabar-Kitarović boravila je u radnom posjetu Turskoj u siječnju 2018., a dvoje predsjednika susrelo se i na margini jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a.

100 godina islama

Na svečanom obilježavanju 100 godina islama u Hrvatskoj turski predsjednik izrazio je zadovoljstvo integriranošću muslimanske zajednice u hrvatskom društvu istaknuvši da je Hrvatska hvalevrijedan primjer suživota različitih vjeroispovjesti, te poručio da u suvremenim društvima treba njegovati suradnju, a ne sukob civilizacija.

Važna tema razgovora dvoje predsjednika bit će jačanje gospodarske suradnje i poticanje investicija.

Predsjednik Erdogan rekao je na gospodarskom forumu u Zagrebu 2016. da bi robna razmjena između dvije države trebala iznositi milijardu američkih dolara, a kao područja u kojima postoje mogućnosti za jačanje suradnje posebice je istaknuo turizam, energetiku, financijski sektor i poljoprivredu. U tom pogledu od tada je ostvaren napredak. 

Robna razmjena

Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Turske iznosila je 2017., po hrvatskim podacima, 486,8 milijuna američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz u Tursku iznosio 171,6 milijuna dolara, što je 40 posto više nego 2016. godine.

U prvih 10 mjeseci 2018., po zadnjim podacima, ostvarena je robna razmjena od 427 milijuna dolara, doznaje se iz izvora u Uredu predsjednice.

Godine 2015. trgovinska razmjena s Turskom iznosila je 348,8 milijuna američkih dolara.

O situaciji na Bliskom istoku

Dvoje predsjednika razgovarat će također o situaciji na Bliskom istoku.

Posjet se događa u važnom vanjskopolitičkom trenutku nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio povlačenje američkih vojnika iz Sirije.

Nezaobilazna tema razgovora bit će i situacija u jugoistočnoj Europi s kojom Turska ima snažne povijesne veze i gdje ima značajna ulaganja.

U tom kontekstu dvoje predsjednika osvrnut će se na situaciju u BiH, Makedoniji i na Kosovu.

Isto tako, Hrvatska će ponovno izraziti potporu Turskoj na njezinu putu u Europsku uniju s obzirom na to da je Turska jedan od glavnih europskih sigurnosnih i gospodarskih partnera.

Hrvatska je, kako je prošle godine u Ankari naglasila predsjednica Grabar-Kitarović, posebice zahvalna Turskoj na brizi za milijune izbjeglica s Bliskog istoka te za poštivanje sporazuma s EU-om sklopljenog 2016. koji je omogućio zaustavljanje izbjegličkog vala preko tzv. balkanske rute.