DIJALOG ZA BUDUĆNOST / Predsjedanje Europskom unijom ozbiljan je posao: Što radi Vlada i gdje su građani?

Image
Foto: RTL

Na predsjedanje EU RH će potrošiti između 50 i 70 milijuna eura, a razgovori o sponzorstvima su u tijeku

22.6.2019.
7:24
RTL
VOYO logo

Kormilo Europske unije od 1. srpnja preuzima Finska od Rumunjske, kojoj je to bilo prvo predsjedanje, baš kao i Hrvatskoj, koju taj posao tek čeka od 1. srpnja iduće godine. Za pripremu tog svojevrsnog maturalnog ispita ostalo nam je još šest mjeseci, a iako je glavni teret predsjedanja administrativne i logističke prirode pa ključ leži u dobroj institucionalnoj bazi, važno je uključiti i sve raspoložive ljude, organizacije i sektore. Tim više jer je iduće godine i Europska prijestolnica kulture u Hrvatskoj – Rijeka, no i na tom polju ima niz upitnika.

Saga o Brexitu i izbori za Europski parlament te potom dogovori oko odabira čelnih ljudi tijela Unije ključni su izazovi kojima se bavila Rumunjska, a dočekali su i Finsku. Brexit valjda neće dočekati i Hrvatsku, ali hoće postizanje dogovora oko višegodišnjeg financijskog okvira EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Kada govorimo o prioritetima predsjedanja, na umu treba imati i da postoje prioriteti predsjedavajućeg trija Rumunjska-Finska-Hrvatska koji pružaju osnovni okvir za prioritete svake pojedine države.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Nezanemarivu ulogu u svemu trebali bi imati i sami građani i građanke, odnosno što šira javnost. No što i kako konkretno kani Vlada po tom pitanju, zasad baš i nije najjasnije. Čak ni iz Akcijskog plana za hrvatsko predsjedanje EU-om, kojim su Banski dvori sredinom travnja definirali sadržaj predsjedanja, logistiku, ljudske resurse i plan održavanja važnih sastanaka.

Podsjetimo, da taj Akcijski plan nema razrađen način uključivanja različitih dionika u proces predsjedanja i sukreiranja prioriteta javnih politika za vrijeme njegova trajanja, upozorila je odmah ne samo javnost, nego i premijera Andreja Plenkovića platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL. Riječ je o 27 udruga iz različitih područja djelovanja i različitih dijelova Hrvatske, koje su aktivne u području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći. Odgovor premijera još nisu dočekali.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘’Predsjedanje jest prvenstveno posao Vlade i tijela državne uprave, no u većini država članica je uobičajeno u njega uključiti i civilno društvo kako bi se čulo širi spektar stavova koji su prisutni u javnosti te kako bi se zajednički uskladili nacionalni prioriteti predsjedanja. Primjerice, finska vlada koja započinje s predsjedanjem od srpnja ima izrazito otvoren i konstruktivan dijalog s tamošnjim organizacijama civilnog društva koje su aktivno uključene u definiranje prioriteta finskog predsjedanja’’, za Vijesti.hr kazao je Kristijan Kovačić iz CROSOL-a.

Iako ističe da imaju dobru suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova (MVEP) oko predsjedanja, napominje da se ovdje radi o potrebi dizajna dijaloga sa širim civilnim društvom u Hrvatskoj: ‘’To može biti određena poruka civilnom društvu u smislu da Vlada smatra da to nije područje kojim bi se ono trebalo baviti što se u određenoj mjeri može iščitati i iz samog Akcijskog plana. Nadamo se da će se s vremenom stav tijela javne vlasti u Hrvatskoj mijenjati i da će u budućnosti njihova suradnja s civilnim društvom biti obuhvatnija i otvorenija jer razmjenom znanja i mišljenja obje strane imaju priliku učiti i zajednički raditi na razvoju društva’’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image

Hrvatska, Europska unija, EU, zastava, brod, brodić Hrvatska Europa

‘’Zainteresirana javnost bit će na odgovarajući uključena u raspravu o programu predsjedanja’’, uvjeravaju iz MVEP-a za Vijesti.hr. Naime, idući tjedan Europsko vijeće će potvrditi novi Strateški program za razdoblje 2019.-2024. u kojemu će naglasiti temeljne smjernice i područja djelovanja i rada Vijeća, a to je također dio okvira u kojima se usuglašava Program hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Njega će Vlada usvojiti u prosincu 2019. godine, a u tijeku su međuresorne konzultacije svih uključenih tijela državne uprave i rad na nacrtu Programa.

Radi se, kažu u Ministarstvu, i na preciznom definiranju kalendara aktivnosti, čiji će se najveći dio odvijati u Bruxellesu dok će se jedan sastanak šefova država i vlada te oko 30 ministarskih skupova i više desetaka sastanaka na stručnoj razini održati u Hrvatskoj. Također, uz navedene sastanke organizirat će se i kulturni i promotivni događaji s obzirom na to da je predsjedanje prilika za dodatnu promociju zemlje te će u dijelu gdje će to biti moguće, neki od programa Rijeka 2020. - Europska prijestolnica kulture biti u funkciji zajedničke promocije Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘’Na poslovima pripreme i provedbe predsjedanja bit će angažirano oko tisuću osoba što je iskustvo i drugih država predsjedateljica. Osobe koje će obavljati poslove predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja radnih tijela Vijeća EU u najvećoj su mjeri postojeći državni službenici, eksperti za pojedina područja, koji već rade na tim poslovima, odnosno koji sudjeluju u radu tih radnih skupina Vijeća od ulaska Hrvatske u EU. Za manji broj stručnih te nekih tehničkih i organizacijskih poslova, angažirat će se vanjski suradnici na određeno vrijeme. Sve će to morati biti kompletirano početkom jeseni’’, zaključuju u MVEP-u.

Image
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL/Ilustracija

Europska unija građanima je i dalje apstraktna i daleka(Sanjin Strukic/PIXSELL/)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz dosadašnjih razgovora s hrvatskim građanima i građankama zaključujemo da su relativno slabo upoznati s europskim temama i načinom funkcioniranja institucija Europske unije pa im je i samo predsjedanje Vijećem EU u velikoj mjeri apstraktno i daleko.

Do tog su zaključka došli i u CROSOL-u nakon višemjesečnih obilazaka Hrvatske i razgovora s ljudima upravo na tu temu, a Kovačić kaže: ‘’Najveći broj pitanja s kojima se susrećemo je tehničke ili logističke naravi, primjerice koliko će predsjedanje koštati Hrvatsku, kako će se ono odraziti na redovni rad državnih institucija, hoće li to i u kojoj mjeri utjecati na svakodnevni život građana (primjerice zbog  gužvi) i slično’’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Doduše, niska razina informiranosti o EU i njezinim institucijama nije karakteristična samo za Hrvatsku, prisutna je i u nekim starijim državama članicama, ali tim više jasno je da treba raditi na informiranju javnosti i promoviranju europskih tema u javnom diskursu. Građanima bi tu od pomoći mogao biti i besplatan CROSOL-ov Vodič kroz hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije.

Što se tiče troškova predsjedanja, dosad su se proračuni država članica za predsjedanje kretali između 50 i 110 milijuna eura, a iz MVEP-u naglašavaju da će Hrvatska nastojati biti maksimalno racionalna kada se radi o visini troškova predsjedanja: ‘’Prema procjenama, naš proračun trebao bi biti između 50 i 70 milijuna eura. Pravilo je da se najveći dio financira iz državnog proračuna. Iz fondova je moguće financirati izobrazbu, tako da se projekt izobrazbe kadrova za predsjedanje, koje je u tijeku, financira iz Europskog socijalnog fonda, a razgovori o sponzorstvima su u tijeku’’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Shutterstock

Europska unija, reforme, 7 ključnih reformi, bruxelles

Svaka država prilikom predsjedanja nastoji naglasiti za nju značajne teme kao dio svojih prioriteta, a za Hrvatsku će to, ističu u Ministarstvu, biti ujednačen i održiv gospodarski rast, pitanje demografskih izazova, jačanje konkurentnosti te stvaranje boljih radnih mjesta, promicanje povezivosti kao preduvjeta jačanju konkurentnosti i sigurnosti.

‘’Jedan od važnih prioriteta našeg predsjedanja, u zakonodavnom smislu, bit će postizanje pravovremenog i kvalitetnog dogovora o budućem Višegodišnjem financijskom okviru Unije, a pored toga nastojat ćemo poticati raspravu o nekim možda manje zastupljenim, ali jednako važnim temama, na razini EU kao što je jačanje suradnje država članica EU-a u području, primjerice, zdravlja i turizma. Tijekom predsjedanja želimo kao jedan od nama važnih prioriteta istaknuti i nastavak europskog puta jugoistočne Europe jer smatramo da je europska perspektiva tih država najbolji jamac stabilnosti ovoga prostora’’, ističu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: RTL
  • Pred Hrvatskom je posebna prilika koja se neće tako skoro ponoviti(RTL)

Za to je vrijeme civilno društvo kroz konzultacije s građanima i građankama diljem Hrvatske definiralo četiri konkretna glavna prioritetna područja za koja smatraju da bi ih Vlada trebala uzeti u obzir. 

Prvi skup prioriteta odnosi se na zaštitu vladavine prava, ljudskih prava, nezavisnih institucija i prostora za djelovanje građana i civilnog društva unutar EU. Drugi set prioriteta pokriva politiku proširenja Europske unije na Zapadni Balkan što je uvelike kompatibilno sa prioritetom Vlade. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Treća skupina vezana je uz klimatske promjene, održivi razvoj, zaštitu bioraznolikosti i smanjenje emisije stakleničkih plinova, što su teme koje će biti vrlo visoko i na agendi finskog predsjedanja i važne su za sve države članice. Četvrta skupina prioriteta odnosi se na vanjsku politiku EU, odnosno na EU kao globalnog aktera izgradnje mira i jednog od ključnih dionika u multipolarnom svijetu. 

''Držimo da Hrvatska kao članica koja je nedavno prošla kroz ratni sukob itekako ima što doprinijeti politikama EU vezane uz izgradnju mira’’, istaknuo je Kovačić.

Naposljetku, s obzirom na to da će Hrvatska predsjedati EU-om netom nakon imenovanja nove Europske komisije, predsjedanje će sigurno poslužiti i za ‘uštimavanje’ novih ljudi u institucijama EU. Svjestan je toga i Kovačić, ali i ističe da je pred njom ‘’i posebna prilika u vidu mogućnosti jačanja ugleda Hrvatske i mijenjanja njezinog imidža kao zemlje članice koja ima veoma malen koalicijski potencijal za suradnju s drugim članicama EU’’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
FON
Gledaj od 27.srpnja
VOYO logo