Meteorolog Dorian Ribarić komentirao je za RTL Direkt promjenu vremena koja nam dolazi.
"Dio tog hladnog zraka će napokon, rekli bi mnogi, stići do naših krajeva. Naime, imali smo iznimno toplo razdoblje za početak godine. Temperature preko deset stupnjeva iznad prosjeka za početak siječnja. A sada ustvari dolazi tek jedan ugriz zime, tj. najnormalnija zima. Zimski period za nas. Bit će hladno, ali ne ovako ekstremno, kao što je to na samom sjeveru kontinenta", kazao je.
Rekao je da će biti snijega, barem pahulja u većini zemlje. "Znači, u cijeloj unutrašnjosti očekujemo barem tanji snježni pokrivač. Ne baš u svim gradovima, recimo Zagreb ionako već tradicionalno će ostati na kojem centimetru ako bude sreće. Dok se u ostalim područjima iznad 100, 150 i 200 metara nadmorske visine već očekuju tu neke vrijednosti od 10 do 20 centimetara visine, najviše kao i uvijek u gorju. Tamo oko Plitvica moglo bi biti tridesetak centimetara, ali zanimljivo, baš za ovaj prodor hladnog zraka imat ćemo i pojačan sjeverni vjetar i jaku buru. I onda to u kombinaciji s dosta snijega. U početku mokrog snijega, može biti i snježnih nanosa, pa i onih nekih mećava u gorskim krajevima, pa bi tu negdje lokalno moglo biti i 50 cm snijega. Ali, to je, eto, samo neki manji lokaliteti."
Potvrdio je da je moguće da koja snježna pahulja stigne čak i do same obale, tj. baš od Šibenika malo sjevernije, to je izglednije. "Nešto se očekuje u Dalmatinskoj zagori. Ne očekuje se zadržavanje na tlu, dok recimo, uz samu obalu u nekom podvelebitskom primorju bit će tu orkanske bure, stvarno jake bure koja bi mogla onda nositi te snježne pahulje, pa se tu možda na porečkoj rivi uhvati koji centimetar".
Klima nam se promijenila
Rekao je da nam se promijenila klima. "Mi zadnjih 30 godina imamo tu jednu novu klimu na koju se još uvijek navikavamo, a zadnjih dvadesetak godina i ta klima pokazuje trendove promjene. Dakle, već imamo te nagle poraste temperature. Sve nam je toplije. To je primjer Gospića, gdje vidimo da nema više one ekstremne hladnoće. Dakle, siječanj je nama i dalje najhladniji mjesec u godini. Ali, recimo, u ranim 2000-ima, ona famozna zima 2003. recimo, imali smo minuse ispod minus 20, 25, dok zadnjih desetak godina tu smo uvijek negdje oko minus 10. Dakle, to je velika razlika od čak desetak stupnjeva. To je, recimo, ono da izostaje ta neka ekstremna hladnoća, dok s druge strane imamo ekstremnu toplinu koja je sve češća. Ono što se nekako vidi u podacima je da imamo u rujnu nekako produljeno razdoblje topline. Tu malo odgađa taj kraj ljeta i imamo studeni koji je ustvari sve češće bez studeni. Dakle, tu imamo taj nekakav odmak, proljetni studeni i imamo, naravno, ove božićne južine koje nam nikako ne odgovaraju", kazao je Ribarić.
