POZNATI ANALITIČAR O UVOĐENJU EURA: /

'To bi se u najpozitivnijem scenariju moglo dogoditi za 5 ili 6 godina'

Image

Uvođenje eura umjesto kune svako malo kod nas postane velika vijest. Sad su se navodno i premijer Plenković i guverner Vujčić dogovorili da će uvesti euro.

11.1.2017.
8:39
VOYO logo

MINISTAR MARIĆ O UVOĐENJU EURA: ‘Teško je očekivati da možemo o tome razgovarati’

Image
MINISTAR MARIĆ O UVOĐENJU EURA: /

'Teško je očekivati da možemo o tome razgovarati'

Image
MINISTAR MARIĆ O UVOĐENJU EURA: /

'Teško je očekivati da možemo o tome razgovarati'

Radića i Jelačića u novčanicima bi uskoro mogli zamijeniti motivi arhitekture. Eventualna konverzija kune u euro - građane asocira na onu posljednju iz dinara u kune, a tu ne pamte po dobrom!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slovakinja Aleksandra koja je zbog ljubavi preselila u Hrvatsku - dobro se sjeća kako je konverzija izgledala u Bratislavi. Jer 2009. kad je krunu zamijenio euro - radila je u banci.

"Sve je poskupilo! Ozbiljno, cijene su otišle gore, neće vam ništa koštati ne znam 73 centa, onda se baci 80 ili euro", opisuje Aleksandra za RTL.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Premijer podsjeća - euro smo prihvatili pristupanjem u Europsku uniju!

Javni dug 25 psto veći od traženoga

"Na nama je da ispunimo kriterije za članstvo u eurozoni, očekujemo da ćemo se u mandatu ove Vlade približiti ispunjavanju tih kriterija u dogovoru s HNB-om od koje očekujemo temeljite analize. Nastojat ćemo da se približimo ispunjavanju kriterija za ulazak i usvajanje eura", kaže Andrej Plenković.

Usvajanju eura prethodi ulazak u takozvani tečajni mehanizam i zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta. Od kandidata za euro - očekuje se stabilnost cijena mjerena stopom infalcije, stabilnost tečaja kune i eura, prate se dugoročne kamatne stope na obveznice, deficit i javni dug.

Kriterij deficita u ovom bismo trenutku ispunili, ali javni dug je za čak 25 posto veći od onog što se traži.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u je ključan zadatak jer bi ga u ovoj i u 2018. godini trebalo početi značajnije smanjivati. No, potrebno je znati da za prelazak na euro nije nužno ispuniti fiksni kriterij o smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u na 60 posto, već je moguće i vjerodostojnom brzinom smanjivati udjel javnog duga u BDP-u", objašnjavaju iz HNB-a.

Profesor na Ekonomskom fakutetu i saborski zastupnik Ivan Lovrinović smatra da je ponovno aktualiziranje pitanja eura - spin guvernera kojim želi odvratiti pozornost od Zakona o HNB-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tvrdi - o euru je prerano govoriti, a projekt eura je uostalom dodaje u velikoj krizi.

"Eurozonu su ugrozile neke zemlje kao što je Grčka, Španjolska, Portugal, sad i Italija i tamo ima već nekoliko bolesnika koji ugrožavaju projekt eura, i mislim da još jedan bolesnik koji je u ekonomskom smislu Hrvatska, dodatno bi ugrozio sam projekt euro", uvjerava Lovrinović.

Goran Aleksić pak upozorava - prije ulaska u eurozonu - treba riješiti pitanje jednog od ključnih dionika konverzije - banke!

"Najprije se moraju riješiti svi repovi banaka, moramo vidjeti što će biti s kaznenim prijavama protiv banaka, što će biti s prekršajnim prijavama, moramo im naplatiti kazne, 9 do 25 milijardi kuna, moramo obeštetiti sve dužnike zbog mapinuliranja kamatnim stopama, moramo pričekati da se riješi slučaj franak do kraja", jasan je Aleksić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U HNB-u računaju prije uvođenja eura - iduće dvije godine trebalo bi smanjivati javni dug, a potom u još naredne dvije godine zadovoljiti kriterije. U posljednjoj koja je prihvatila euro - Litvi - proces uvođenja trajao je 10 godina.

O ovoj temi je u Direktu RTL-a govorio jedan od najuglednijih hrvatskih ekonomskih analitičara Velimir Šonje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Smanjenje deficita i javnog duga tek je preduvjet da bi se počeli razgovori o uvođenju eura. Tada se ulazi u svojevrsnu čekaonicu u kojoj se može biti dugi niz godina. U tom se razdoblju strogo prati zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta. I u cijelom tom razdoblju javni dug mora stalno padati, Tek na kraju tog puta je euro", kaže Šonje i prognoziora koiko bi taj put za Hrvatsku mogao trajati.

"U najpozitivnijem scenariju to je 5 do 6 godina."

Kamate na kredite 1 posto niže

Šonje je prokomentirao i strahovanja građana od vala poskupljenja u slučaju uvođenja eura.

"Ne možemo govoriti o valu poskupljenja. Kad ste u eurozoni veća je disciplina cijena. Naravno da će biti onih koji će u trenutku zamjene valuta biti skloni povećanju cijena, no tu onda moraju profunkcionirati ostali mehanizmi kontrole i zaštite."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Građane, dakako, zanimaju i kamate na kredite u slučaju ulaska u eurozonu.

"Zemlje u eurozoni plaćaju oko 1 posto niže kamate, a to je onda manji trošak za državu, ali i za tvrtke i građane", kaže Šonje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šonje tvrdi i da nema mjesta strahu od raspada eurozone, čak i kada bi je Grčka i još neke zemlje odlučile napustiti.

"Da se eurozona i raspadne - je li bolje u tom trenutku biti u klubu s Njemačkom, Austrijom, Slovenijom ili na periferiji s, primjerice, Grčkom? Ali eurozona se neće raspasti, nema bojazni od toga", zaključuje Šonje.

Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo