U prva tri kvartala ove godine objavljeno je preko 65 tisuća oglasa za posao, objavio je portal MojPosao. Povećanje je to od 6 posto u odnosu na prošlu godinu te rast od čak 21 posto u odnosu na predpandemijsku 2019.
Međutim, radika je nedostajalo. Iako su ove godine, za razliku od 2020., sa traženjem radnika i zapošljavanjem krenuli na vrijeme, poslodavci u sektoru turizma i ove su godine muku mučili s manjkom radnika.
"To je problem koji će se zasigurno nastaviti i slijedeće godine, posebno u turističkom sektoru. Već sada se dešavaju situacije da strani radnici koji su došli u Hrvatsku uz posredništvo agencija, nakon određenog vremena, bez da se jave agenciji ili poslodavcu, jednostavno odu u drugu zemlju, tamo nađu bolje plaćeni posao i naknadno jave da su, primjerice već u Kanadi. Na žalost, ulaskom Hrvatske u schengenski prostor, to će im u budućnosti biti još lakše", kaže na Net.hr Helena Budiša, predsjednica Izvršnog odbora dalmatinskog HUP-a.
'U Hrvatskoj nedostaje 1100 fasadera, a obrazuje ih se 18 godišnje'
Hrvatska udruga poslodavaca ocjenjuje da su trendovi koji se mogu iščitati iz rezultata posljednjeg popisa stanovništva vrlo zabrinjavajući: u deset godina izgubili smo desetinu stanovništva, a u proteklih 8 godina populacija srednjoškolca umanjena je za gotovo dvadeset posto. Prijeti situacija u kojoj neće imati tko raditi za buduće mirovine.
"Nikada se u posljednjih 30 godina na hrvatskom tržištu rada nije vodila ovako nesmiljena bitka za dobrim zaposlenicima i zato je nužno odmah krenuti u stvaranje okvira poticajnog tržišta rada i mijenjati rigidna pravila koja tjeraju mlade ljude u konkurentnije i bogatije zemlje", ocjenjuju u zagrebačkoj središnjici HUP-a. Zagovaraju donošenje novog Zakona o radu koji će biti moderan i fleksibilan, ali naglašavaju da je uz to nužno porezno rasterećenje rada te usklađivanje sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada.
"Nedavno je objavljen podatak da je gotovo 11.000 mjesta na visokim školama i fakultetima ostalo prazno. Četvrtina mjesta su nepopunjena. I tako je već godinama. Zašto? Zato što se nude zastarjeli programi za koje nema mjesta na tržištu rada. Čak 30 studijskih programa ne želi upisati nijedan student. A željeni programi, poput IT-a su pretrpani prijavama. Ni srednje škole ne mijenjaju programe dovoljno brzo u odnosu na potrebe tržišta. Dovoljno je reći da Hrvatskoj nedostaje 1100 fasadera, a obrazujemo ih svega 18 godišnje. Obrazovni sustav mora biti u dnevnoj komunikaciji s poslodavcima i brzo odgovarati potrebama tržišta. To je preduvjet za rast BDP-a, nova radna mjesta i bolji standard", ocjenjuje HUP.
'Jedini odgovor na inflaciju je povećanje plaća'
Dobra je vijest da iz godine u godinu raste trend zapošljavanja na neodređeno. Tako su, primjerice, 2017. godine u 62 posto oglasa za posao poslodavci nudili rad na neodređeno. Tri godine kasnije, rad na neodređeno nudio se u 71 posto oglasa, a ove godine u njih 75 posto. Za usporedbu, 2017. godine rad na određeno tražio se u 52 posto oglasa, 2020. u njih 53 posto, a ove godine u 54 posto oglasa.
Čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, istaknuo je da povećanje zapošljavanja na neodređeno moraju pratiti i primjerene plaće, naglasivši pritom da minimalna, ali jednako tako medijalna i prosječna hrvatska plaća, nisu dovoljne za dostojan život u Hrvatskoj. Slažu se s time i u HUP-u.
Jedini kvalitetan odgovor na inflaciju i smanjenu kupovnu moć građana je, kažu, povećanje plaća. "Članice HUP-a, njih čak 88 posto, svojim su zaposlenicima tijekom ove godine podizali plaće, neki i više puta, a nadaju se i da će imati dovoljno likvidnosti da iskoriste prostor za nagradu zaposlenicima, koji se otvorio Vladinim paketom mjera. Tvrtke članice HUP-a su u prosjeku zaposlenicima ove godine povećali primanja za više od 10 posto, a rast plaća bi se i ubrzao kada bi se usvojio naš prijedlog rasterećenja rada", kažu.
HUP kroz svoj prijedlog porezne reforme traži da se neoporezivi osobni odbitak podigne na 5000 kuna, niža stopa poreza na dohodak smanji s 20 posto na 15 posto, a viša stopa poreza na dohodak od 30 posto, primjenjuje tek na primanja od 50 000 kn. Nema puno ljudi tako visoke plaće, a među njima su upravo najobrazovaniji i najtalentiraniji zaposlenici.
"Potrebna nam je ta gesta vladajućih da zadržimo najbolje u našem gospodarstvu i privučemo talente iz drugih zemalja", dodaju.
Usporavanje rasta troškova tek u drugoj polovici iduće godine
Osim plaća i inflacije, koja je na godišnjoj razini iznosila 9,5 posto - a u stvarnosti je osjetno viša - proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u prosjeku rasle za preko 20 posto na godišnjoj razini, prvenstveno zbog rasta cijena energenata. Iako bi Vladin jesenski paket mjera trebao zaštititi kućanstva i gospodrstvo od daljnjih poskupljenja, Budiša upozorava da će na godišnjoj razini stopa rasta potrošačkih cijena i dalje biti dvoznamenkasta te da se usporavanje ovog trenda očekuje tek u drugom dijelu iduće godine.
"Zbog rasta ulaznih troškova, prvenstveno enormnog povećanja cijena energenata, većina će poduzeća ostvariti znatno lošije rezultate nego što je to bilo očekivano na početku godine. Takav rast troškova nije moguće u potpunosti prevaliti na cijene finalnih proizvoda i usluga, pa je nemali broj poduzeća već najavio kako će u ovoj godini odustati od planiranih investicija", kaže Budića, ali dodaje kako očekuje da će se problemi oko nedostatka kvalificirane radne snage nastaviti.
U HUP-u kažu da su načelno protiv državnog intervecionizma, ali da je to bio jedini način kako se moglo ograničiti enormne troškove energenata i daljnje prelijevanje poskupljenja na proizvode i usluge. "S druge strane, limitiranje cijena dijela prehrambenih proizvoda je mjera čiji utjecaj, u dogovoru s Vladom, moramo pozorno pratiti. Možemo razumjeti da je Vlada htjela pomoći, ali ta mjera može dovesti do negativnih posljedica. Već smo vidjeli da u manjim trgovinama nekih proizvoda iz te skupine nije bilo na policama, a bojimo se da bi ta mjera dugoročno mogla negativno utjecati na domaću proizvodnju i povećati uvoz roba niže kvalitete", kaže HUP.
'Sve je teže zadržati talentirane i kvalitetne zaposlenike'
A u kojim sektorima se može očekivati potražnja za radnicima, možda daje naslutiti dosadašnja potražnja po kategorijama zanimanja. Prema podacima Mojposao, najveći rast broja oglasa, u odnosu na 2019. godinu, ove godine bilježe kategorije Arhitektura (64 posto), Ljudski resursi (57 posto) i Elektrotehnika (51 posto). Slijede Skladištenje i logistika (49 posto), Pravo (47 posto) te Strojarstvo i brodogradnja (46 posto).
Najveći pad broja oglasa u odnosu na 2019. ove godine zabilježen je u kategorijama Briga o ljepoti i sport (-10 posto) te Sigurnost i zaštita (-7 posto).
Zakon o radu, koji stupa na snagu početkom iduće godine, neće riješiti problem manjka radne snage u pojedinim kategorijama zanimanja, kaže Budiša. Ističe da su predložene zakonske izmjene "kozmetičke prirode" te da nisu obuhvatile "više od 12 mjeseci iscrpnog rada HUP-a, nadležnih ministarstava i sindikata".
Izmjene i dopune Zakona o radu koje je Vlada poslala u proceduru HUP ne podržava prvenstveno zbog toga što, kažu, njima nismo dobili moderan Zakon o radu, a principijelno jer HUP ne može podržati zakon s diskriminatornim odredbama. "Naime, predloženim zakonom u privilegirani položaj stavlja se članove reprezentativnih sindikata u odnosu na ostale radnike. Poslodavci neće dijeliti svoje radnike, svim će zaposlenicima isplaćivati jednake božićnice, jubilarne nagrade i ostala prava i na taj će način ispraviti nepravdu koja se pokušava nametnuti ovim prijedlogom zakona", poručuju iz HUP-a.
"Hrvatskoj je nužan moderan i fleksibilan Zakon o radu, koji odražava stvarno stanje na tržištu rada. Poslodavci već danas imaju ogroman problem s nedostatkom radnika. Zbog iznimno nepovoljnih demografskih trendova i iseljavanja, bitka za zadržavanje talenata i kvalitetnih zaposlenika svakim danom će biti sve teža", zaključuje Budiša.
