Malo je koja industrija na svijetu zbog koronavirusa stradala kao avioindustrija. Sablasni su prizori tisuća prizemljenih zrakoplova diljem svijeta, zračne su luke uglavnom puste. Biznis koji je desetljećima rastao – našao se pred zidom. Pad prihoda i broja putnika kreće se od 70 pa do više od 90 posto. Croatia Airlines i prošlih je godina radila s gubitkom koji se sada udvostručio. No i dalje Hrvatsku povezuju s 15tak domaćih i stranih destinacija. Ekipi Potrage na jednom su letu objasnili kako izgledaju rigorozne epidemiološke mjere, a u hangaru pokazali kako se najveći Airbusi A320 konzerviraju i čuvaju za neka ljepše dane.
50-ih uspon je bio strelovit
Desetljećima je avioindustrija držala uzlaznu putanju. Osobito od
1950-ih uspon je bio strelovit. Bilo je na tom putu manjih
turbulencija. Naftna kriza 1970-ih, teroristički napad na
Blizance 2001. te recesija 2008. i 2009. na kratko su smanjile
broj letova, no on je gotovo neprekidno rastao otprilike 5 posto
na godinu. Ovo je desetljeće krenulo s rekordnim brojkama.
Putnici su na godinu ukupno preletjeli preko 5 bilijuna
kilometara, prevedeno to je125 milijuna letova oko čitave
planete. No 2020. je stigla korona i nezabilježen pad, nosom
prema dolje. Kad bi netko gledao samo rad mehaničara u hangarima
udaljenim kilometar od zračne luke, ne bi ni pomislio da je
Croatia Airlines u velikoj krizi. Airbus 319 upravo prolazi
završnu fazu kompleksnog 12-godišnjeg pregleda. Dodatni zahvati
su mu životni vijek produžili za 30 tisuća ciklusa ili otprilike
5-6 godina.
''Oba motora su bila skidana, skidane su komande leta. Radili su
se detaljni pregledi strukture aviona, kako iznutra tako i
izvana. Stakla su bila skidana'', rekao je Igor
Ivatek, voditelj linije Croatia Airlinesa.
Tri hangara i ove će jeseni i zime biti puna, a Croatijini
mehaničari imat će posla preko glave jer avioni se moraju
održavati i kad ne lete, a servisiraju avione i drugih
avioprijevoznika, poput njemačkog Condora. No, od 13 aviona iz
flote, 6 najmanjih svakodnevno leti. Dva najveća, Airbusovi A320
sa 174 sjedala, prizemljeni su. Nitko ne zna do kad.
''Sam avion moramo zaštiti na način da su svi tehnički otvori
zaštićeni, da ga zaštitimo od vanjskih vremenskih uvjeta, to može
biti prašina, vlaga, što je vrlo bitno da nema korozije, da ga
zaštitimo od nekakvih stvari kao što su insekti, da ne uđu u
manje otvore. Što je vrlo često, da ptice se ugnijezde'', izjavio
je Davor Bujan, direktor sektora
tehnike.
Koronakriza se nije gnijezdila polako, već je udarila silovito. U
mjesec i pol dana od ožujka do svibnja trajao je potpuni prekid
domaćih linija, a i druge su se zemlje zatvarale.
''Nama je taj pad potražnje uzrokovao pad broja putnika od čak 67
posto u periodu od siječnja do kolovoza. Međutim ono što je
još važnije za istaknuti je da je taj pad tijekom travnja,
svibnja, lipnja bio od 98 do 95 posto što znači da smo praktički
tri mjeseca bili bez prihoda'', kazao je Slaven
Žabo, direktor komercijalnih poslova Croatia
Airlinesa.
U prvih devet mjeseci putnicima su morali vratiti više od 600 000
eura za neiskorištene karte. Taman kad je sezona krenula, činilo
se da će biti bolje jer Croatijini avioni povezivali su Hrvatsku
sa 17 međunarodnih odredišta. No, kako je ljeto odmicalo, a
epidemiološka se slika pogoršavala, i broj linija se rezao.
''U ovom trenutku planiramo tijekom tog zimskog reda letenja
odnosno konkretno kroz studeni povezivati RH s 12 međunarodnih
odredišta i sa 6 domaćih zračnih luka. Ono što je vidljivo je taj
pad potražnje i mi smo se sveli trenutno na otprilike 30-ak
letova prosječno dnevno'', rekao je Žabo.
Frankfurt je najvažniji
Promet nikad nije potpuno stao. Tijekom globalnog lockdowna u
travnju linija od Frankfurta do Zagreba bila je jedina linija
koja je vodila do Zagreba i iz njega. Ali ona je spasila 22
tisuće Hrvata da ne ostanu zaglavljeni negdje vani. Dok se
penjemo u avion koji je vozio i papu Benedikta XVI u posjetu
Hrvatskoj, direktor prometnog sektora i pilot Davor
Mišić objašnjava mi kako je Frankfurt i dalje najvažniji
aerodrom za sve koji lete iz Hrvatske, pa će letovi prema njemu i
dalje biti prioritet.
''Da, to je klasično naše tržište, i prije je bila i dalje ostala
najfrekventnija naša zračna luka koja je povezana s hrvatskim
zračnim lukama i u zimskom redu letenja ćemo dva puta dnevno
letiti za Frankfurt'', kazao je Davor Mišić, direktor
prometnog sektora Croatia Airlinesa.
No, mnoge druge linije zbog snažnog pada prometa bit će znatno
reducirane.
''Destinacija koju ustvari jako malo letimo, možda jednom tjedno,
je München, a u koju smo dosada letili je dva puta dnevno'',
rekao je Mišić.
Putnicima je u ovo nesigurno vrijeme nezgodno putovati. Zbog
stalnih promjena i širenja crvenih lista, riskiraju karantenu na
povratku s destinacije, a karte se više ne rezerviraju tjednima
unaprijed, već u zadnji čas. Snimke osoblja u zaštitnim odijelima
koje su stizale iz zračnih luka diljem svijeta, uplašile su ljude
i zavladalo je mišljenje kako se u avionu lako zaraziti. No,
istraživanja zasad pokazuju suprotno, inače se ne bih usudio
krenuti na prvi let još od veljače, kad je već bilo jasno da se
nešto kuha, ali nitko nije mogao zamisliti kakva će pustoš
nastati samo mjesec dana nakon toga.
Od 15. ožujka do kraja rujna u Zračnoj luci Franjo Tuđman promet
je srezan za 70 posto. Nestvarne brojke su mi mnogo jasnije dok
hodam gotovo praznim aerodromom, u kojemu sam prije i do sat
vremena čekao na check-in. Na popodnevnom letu za Split ipak ima
nešto putnika, više nego što sam očekivao. Sve nas čeka ista
procedura.
''Prije ulaska u zrakoplov treba se provjeriti da li svi putnici
nose pokrivalo za lice ili zaštitne maske, također treba se
napraviti dezinfekcija ruke, te se pri ulasku u zrakoplov mora
poštovati minimalni razmak. Putnici su zamoljeni da nose i čim
manje ručne prtljage da se stvaraju čim manje gužve'', izjavio je
Robert Kruljac, menadžer za upravljanje
kriznim situacijama i izvanrednim događajima Croatia Airlinesa.
Tmurni oblaci nad splitskom zračnom lukom
Ukrcaj je završio brzo, bez ijednog prigovora na mjere sigurnosti. Avion je čak i solidno popunjen. 65 do 70 posto, to su neke čarobne brojke jer ako je popunjenost veća od toga, možemo govoriti da je let komercijalno isplativ. Za današnji let za Split prodane su 52 od 76 karata i to je taman tu negdje.
U doba manje potražnje korisnima su se pokazali manji propelerci Dashevi, koji neumorno rade kao da nema korone, dok dvostruko veći Airbusovi zbog neisplativosti često ostaju prizemljeni.
Statistika zračnih luka je crna. U Rijeci je u odnosu na lanjsku
godinu pad prometa 86 posto, u Puli 90 posto, u Dubrovniku 90
posto, Osijeku 87 posto. U nekima od njih došlo je do
značajnog smanjenja broja radnika. Zanima me kakvo je stanje u
splitskoj zračnoj luci prema kojoj smo se zaputili. Prizor naših
prepoznatljivih otoka odaje kako je stiglo vrijeme za slijetanje.
Dan je lijep, ali ni sunce ne može rastjerati tamne oblake koji
su se ove godine nadvili nad Zračnu luku Split.
''Covid je devastirao naš promet ove godine. Očekujemo brojke od
20 posto prošlogodišnjeg prometa'', rekao je Pero
Bilas, pomoćnik direktora Zračne luke Split.
Dobar dio aviona koje danas vidimo na pisti, od nedjelje, kad
kreće zimski režim, više neće slijetati u Split.
''Eurowings ostaje na letovima za Stuttgart i Düsseldorf, nešto
će ostati za Köln, a Croatia će nadamo se zadržati sve ove
linije. Znači tu je osim Zagreba i Rim, München i Frankfurt, ali
u nešto manjem broju frekvencija'', dodaje Bilas.
Niskobudžetne kompanije, koje su naše putnike prevozile do
egzotičnih destinacija, do daljnjega neće biti toliko dostupne.
Mišljenje je to urednika portala Croatian Aviation, koji
svakodnevno prati novosti iz sfere avio prijevoza.
''Znamo već da sve veći broj Hrvata u zimskim mjesecima putuje u
destinacije kao što su Tajland i neke druge dalekoistočne zemlje
s obzirom da su cijene tih avionskih karata bile povoljne. No ove
zime tako nešto gotovo pa neće biti ni moguće s obzirom da letova
prema takvim destinacijama nema'', izjavio je Gojko
Mavrinac, urednik portala Croatian Aviation.
Rutinsko čišćenje
Procjena je da će tim destinacijama trebati najduže da se vrate
na staro.
''Tu prije svega mislim na jedan American Airlines koji leti u
Dubrovnik iz Philadelphije, jedan Emirates koji je letio u Zagreb
iz Dubaija ili Korean Air koji je letio na istoj toj liniji.
Oporavak tih tržišta će trajat puno dulje'', kazao je
Mavrinac.
Dok tehničari i sam kapetan u Splitu provjeravaju je li s našim
avionom sve u redu, unutra se odvija čišćenje. Ono rutinsko,
zajedno s čišćenjem naslona i rukohvata, a na kraju dana slijedi
i dugotrajna i detaljna dezinfekcija.
''Traje između 2 do 3 sata. Avion se prvo dezinficira, nakon toga
treba stajati zatvoren sat vremena, nakon toga slijedi
provjetravanje od barem pola sata i tek nakon toga putnici smiju
ući u zrakoplov'', kazao je Kruljac.
Na mjere zaštite koje uključuju nabavku zaštitne opreme,
dezinfekciju i ostalo, Croatia je dosad potrošila više od 3
milijuna kuna kako bi putnici i osoblje bili sigurni.
''Zrak u putničkoj kabini cirkulira vertikalno, znači od dolje
prema gore i obratno, te se pročišćava kroz najmodernije HEPA
filtere. Dakle, zrak u putničkoj kabini je istovjetne kvalitete
kao zrak u operacijskim salama, tako da nema nikakve brige da bi
se netko mogao zaraziti u zrakoplovu'', izjavio je
Kruljac.
Avioindustrija je svaku dosadašnju krizu uspješno prebrodila, no
nijedna nije bila ovako duboka. Kako će se sada izvući – više u
priči Darija Todorovića.