Svaku učionicu grijala je peć na drva, a prošle godine prešli su na plin. Ovu područnu školu u Čazmi pohađa 17-ero učenika nižih razreda.
"Stvarao se čak i dim i zbog zadimljenosti bi učenici izlazili van i to nije bilo jednom. Prijevoz, odvoz, priprema drva bio je posao spremačice što je bilo jako zahtjevno", objašnjava ravnateljica OŠ Čazma, Lidija Osman.
Škola ide i u energetsku obnovu pa očekuju uštede energije i do 40 posto. Bez obzira na rast cijene energenata za ravnateljicu računica je jasna.
"Na plin smo prešli iz sigurnosnih razloga, hoće li to biti skuplje ili ne, ne znamo", poručuje Osman.
Prema podacima Ministarstva obrazovanja na drva se grije još 216 manjih područnih škola.
Računi za električnu energiju već 6 godina su niži u jednoj Osječkoj osnovnoj školi. Na krovu su postavljeni solarni paneli, a koriste ih za dobivanje tople vode.
"Imamo veliki bojler od 500 litara koji daje toplu vodu za održavanje škole i za školsku kuhinju. Sva električna energija koja se proizvede ide u veliki sustav i od toga grad dobiva određene sredstva, a dio se vraća u školu za naša potrebe", kaže ravnateljica OŠ Vijenac u Osijeku, Vesna Vrbošić.
Škole su spremne za štednju, ali na online nastavu ne pristaju.
"Da ne pregrijavamo škole, obaveza gašenja tj. stavljanja na nižu temperaturu preko noći, vikenda i praznika. Korištenje električne energije kad treba, pomoću senzora da svjetlo svijetli u hodnicima samo kad treba", tvrdi Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu.
Školama će trebati pomoć države da učionice ostanu tople ove jeseni i zime.