Premijer Plenković je nakon sjednice Vlade u Banskim dvorima započeo tiskovnu konferenciju prije ljetne stanke rada Vlade, a uz ministra financija Zdravka Marića predstavio je smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2019.-2012. kao i nastavak poreznog rasterećenja.
Plenković je na početku najavio da nastavljaju s jasnom fiskalnom konsolidacijom.
"Riječ je o nastavku kretanja pozitivnih ekonomskih aktivnosti u srednjoročnom razdoblju. Nastavljamo i s fiskalnom konsolidacijom, sa zdravim gospodarskim rastom, sa smanjenjem javnoga duga i želimo ekonomski rast u kojem se svi proračunski korisnici ponašaju odgovorno, da trošimo onoliko koliko imamo, racionalno, usmjereno za razvoj i gospodarski rast", kazao je premijer.
Premijer Andrej Plenković je najavio da se od iduće godine planira dodatno porezno rasterećenje od 2,3 milijarde kuna, napomenuvši da Vlada nije odustala od snižavanja opće stope PDV-a za jedan postotni bod nego se razmatra da se to umjesto od iduće godine napravi od 1. siječnja 2020. godine.
Podsjetivši da je porezno rasterećenje u prva dva kruga porezne reforme iznosilo oko 4 milijarde kuna, Plenković je na novinskoj konferenciji nakon sjednice Vlade kazao da bi se s novim paketom poreznih izmjena od početka iduće godine, omogućilo dodatno rasterećenje od 2,3 milijarde kuna.
"Sve to trebalo bi omogućiti dodatnu osobnu potrošnju i zaposlenost i investicije, a time i prihode državnog proračuna, pa u konačnici i gospodarski rast", proučio je Plenković.
Kazao je i kako je ranijim zakonima velik dio sredstava dodijeljen kao prihod jedinicima lokalne i područne samouprave te vjeruje da su efekti toga već sad vidljivi u njihovim aktivnostima, projektima i planovima, kao i da će se takav trend nastaviti.
"Mi želimo Hrvatsku dovesti u situaciju da dođemo na razinu investicijskog rejtinga", kazao je Plenković, te podsjetio da su sve tri vodeće svjetske rejting agencije već podigle investicijski rejting Hrvatske odnosno poboljšale njegove izglede. Osvrnuvši se na izmjene u sustavu PDV-a, Plenković je kazao da je u izbornom programu HDZ-a najavljeno smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto.
Kako je rekao, proteklih nekoliko mjeseci detaljno su stručnjaci u radnoj skupini Ministarstva financija analizirali koji bi učinak smanjenja stope PDV-a bio konkretniji, korisniji, isplativiji – da li smanjenje opće stope PDV-a za 1 postotni bod ili pak smanjenje stope od 25 posto na 13 posto za određene proizvode.
Analizom troškova koje hrvatske obitelji za košaricu za hranu i režije, izračunato je da bi bilo puno korisnije za sugrađane koji imaju manja primanja, da se na namirnice poput svježeg mesa, ribe, voća i povrća i pelene ide s nižom stopom PDV-a, izjavio je Plenković, stavivši snižavanje stope PDV-a na pelene i u kontekst mjera za demografsku obnovu.
"Na taj način bi u ovoj fazi, s tom stopom od 13 posto na svježe meso i ribu, voće, povrće i pelene postigli po nama bolji i konkretniji efekt za najširi broj naših sugrađana. Međutim, to ne znači da bismo odustali od snižavanja opće stope PDV-a", istaknuo je. U ovom trenutku, rekao je, u Vladi promišljaju da snižavanje opće stope PDV-a, koje je bilo planirano za 1.1. 2019. naprave za 1.1. 2020.
"Tako da jednim racionalnim, razumnim pristupom nastojimo postići optimalno rješenje, koje pokazuje jednu socijalnu osjetljivost i koje će vjerujem biti dobro prihvaćeno", zaključio je Plenković.
Osvrnuvši se na smjernice ekonomske i fiskalne politike za iduće tri godine, koji je Vlada u četvrtak donijela, Plenković je istaknuo da je ključna poruka da Vlada nastavlja s vrlo jasnom, čvrstom fiskalnom konsolidacijom.
"Pokazali smo prošle godine da smo u stanju voditi ozbiljno računa o odgovornom trošenju javnih financija i vođenju javnih financija na način da smo ostvarili suficit opće države. Mi želimo taj trend nastaviti, to je naša ambicija i mislim da nam trajna fiskalna konsolidacija, smanjenje javnog duga, omogućuje da tim tempom ispunimo kriterije koji se odnose na masstrichtski paket kriterija", izjavio je Plenković, dodavši da je realna pretpostavka da Hrvatska ostvari cilj ulaska u eurozonu do kraja mandata iduće Vlade.
Prema danas prihvaćenim smjernicama, Vlada ostaje pri projekcijama rasta gospodarstva u ovoj godini od 2,8 posto, dok bi u 2019. rast mogao usporiti na 2,7 posto, a u iduće dvije godine na 2,5 posto.
Uzimajući u obzir rast gospodarstva, ali i nadolazeće porezno rasterećenje, u 2019. godini ukupni prihodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 134,2 milijarde kuna. U Smjernicama se navodi i da će u 2020. godini ukupni prihodi proračuna porasti za 3,6 posto, na 139 milijardi kuna, dok se za 2021. ukupni prihodi predviđaju u iznosu od 141,1 milijarde kuna, što je rast od 1,5 posto.
Proračun opće države, nakon lanjskog suficita od 0,8 posto i ovogodišnjeg projiciranog deficita od 0,5 posto BDP-a, iduće godine trebao bi biti u deficitu od 0,4 posto, u 2020. uravnotežen, a u 2021. ponovno u suficitu od 0,5 posto BDP-a.
