Na Međunarodni dan mladih i porazna statistika za Hrvatsku! Nigdje drugdje u Europi mladi ljudi toliko dugo ne žive s roditeljima. Razloga je više - političarima zamjeraju što su mjere za mlade samo na papiru, a život lakši negdje drugdje, pa mnogi i napuštaju Hrvatsku!
Od prvog plača - trideset i dvije i pol godine poslije, mladi ljudi u Hrvatskoj i dalje žive s roditeljima. I tu smo europski prvaci, kažu podaci Eurostata za prošlu godinu. Ovi mladi roditelji baš i nisu to tako zamislili.
''Joj, iskreno se nadam da neće haha. Nadam se da će otići do 26.
godine'', odgovorila je Marija Lazar na pitanje
očekuje li da će djeca ostati do 34. godine.
Godine - u kojima su se oni krenuli osamostaljivati, ali im je
roditeljski dom ipak bio odskočna daska.
''Mi smo živjeli jedno vrijeme u roditeljskoj kući i poslije smo počeli graditi svoju. Tako da smo pravili kuću pa je to malo trajalo. Nije baš bilo preko noći, ali uspjeli smo'', kazao je Vedran Lazar.
Ugovori na određeno pa se ne može do kredita
Neriješeno stambeno pitanje, jedan je od najčešćih razloga zbog kojeg gotovo 77 posto mladih do 34. godine ostaje kod roditelja. Kada i odu, često je jedina opcija najam.
''Zato što mi plaća nije dovoljno velika da bih mogao dignuti kredit za stan'', objasnio je Toni Grahovac.
Europski je prosjek osamostaljenja - 26 i pol godina. Najranije dom napuštaju Skandinavci, već sa 17 i pol. U većini država mladići ostaju duže uz roditelje. Odskaču Danska, Luksemburg i Švedska u kojima u podjenakoj dobi odlaze i mladići i djevojke.
Europskom poveljom o radu s mladima, potpisanom danas, djelomice će se pokušati doskočiti problemima poticanjem najma stanova u glavnom gradu.
Nedovoljna kontrola poslodavaca
''Taj najam mora biti po određenoj subvencioniranoj cijeni i
prilagođen mladima koji izlaze na tržište rada. I ono što
trenutno sada nije tako aktualno, a to se borimo da se promijeni,
su njihovi ugovori o radu'', rekla je Željka
Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za
demografiju i mlade.
Koji su često na određeno pa ne mogu dobiti kredite. Iz Mreže
mladih kažu - većina donesenih mjera je samo populizam. Zato su
uputili i pismo Vladi. A navode i primjer - više satnice
studentima - koje, tvrde, u praksi ne funkcioniraju.
''Ne provodi se dovoljna kontrola nad poslodavcima. Studentima se
zapravo samo u praksi piše da su odradili nešto manje sati za
veću satnicu'', kazala je potpredsjednica Mreže mladih Hrvatske
Kaja Pavlinić.
Od koje neki financiraju i smještaj i studij. I to su oni
sretnici koji posao imaju. Uz podatak da u Hrvatskoj više od
trećine ukupno nezaposlenih, čine oni do 34 godine, za pogled sa
svog balkona - mladi će se još načekati.
