Gordan Kolar, član udruge Glas poduzetnika i poduzetnik koji na dubrovačkom Stradunu drži Riviera concept store, poslao je priopćenje u kojem iznosi svoje mišljenje o novom Zakonu o trgovini, kojim se zabranjuje rad trgovina u vrijeme blagdana te omogućava rad samo 16 nedjelja.
Kolar navodi da u Hrvatskoj postoji 14 blagdana i državnih praznika od kojih osam pada u dane ljetne turističke sezone u periodu od Uskrsa do Velike Gospe.
"Kao poduzetnik koji posluje u Dubrovniku, preciznije u najmu prostora koji ima trgovačku djelatnost, kao i mnogima onemogućen mi je rad u dane osam blagdana i deset nedjelja (16 je nedjelja dozvoljenih, a u Dubrovniku imamo konkretno 26 nedjelja s uplovljavanjima kruzera i dolaskom većeg broja turista u grad, dakle deset nedjelja nam nedostaje). To je slučaj i u mnogim drugim gradovima (Split, Zadar, Šibenik, Korčula) i mjestima duž obale, a pogotovo u Istri gdje sezona traje i duže. Ukupno je to najmanje 18 dana u sezoni kada nam se onemogućuje rad", kaže Kolar.
"Zaista lijepu sliku šaljemo u svijet kao poželjna turistička destinacija i sjajnu dobrodošlicu gostima", navodi.
'Pa gdje ste tu zaštitili radnike?'
Hrvatska, smatra Kolar, želi biti konkurentna turistička zemlja Mediterana, a onda se nađu "veleumovi koji kažu 'Pa u Austriji nitko ne radi nedjeljom'.
"Pa zar se mi uspoređujemo s Austrijom ili sa zemljama Mediterana u kojima usput rečeno svako ima pravo sam odlučiti želi li raditi blagdanima i nedjeljama i u pravilu svi rade. Dođete li u nedjelju ili za blagdan u Portugal, Španjolsku, Francusku, Italiju, Maltu, Grčku, Tursku pa i nama susjednu Crnu Goru, gle čuda svi rade. Kako to da smo mi jedina zemlja koja ne može urediti Zakon o radu? (Da radnik koji radi nedjeljom i blagdanima bude plaćen 50 posto ili 100 posto više u te dane, da ima izbor želi li raditi nedjeljom ili ne i da se poslodavac u skladu s tim i ponaša, a u suprotnom snosi trošak velikih kazni)", pita se ovaj poduzetnik.
Smatra da vlada Zakonom o trgovini zapravo uređuje Zakon o radu, a da bi sve bilo još apsurdnije, donesena je odluka da radnici ipak mogu raditi u te dane, tj. slagati robu u dućanima na police, čistiti prostore, ali ne smiju biti otvoreni dućani i ne smiju prodavati robu.
"Pa gdje ste tu zaštitili radnike?", pita se Kolar.
Jesu li neki jednakiji od drugih?
Pita se i kako je moguće da Ustavom zajamčeno pravo na rad svima mogu koristiti samo neki.
"Jel' mi umjesto nadolazeće 2024. možda živimo u Orwellovoj 1984. gdje su svi jednaki, samo su neki jednakiji od drugih? Kako je moguće da mi trgovci plaćamo najam poslovnih prostora kao i ugostitelji, restorani, kafići, barovi, kladionice i kiosci, a onda je njima dozvoljeno raditi, a nama nije? Je l' li to jednaka, korektna i fer pozicija na tržištu?", pita Kolar.
"I onda nam još serviraju tezu kako bi bilo divno produžiti turističku sezonu ulažući u kongresni turizam (petak i subotu su u pravilu kongresi i predavanja, a onda nedjeljom kad gosti mogu malo prošetati gradom, gle čuda, ništa ne radi!). Zaista fenomenalno!", nastavlja Kolar koji kaže da 18 radnih dana manje u sezoni znači da je bolje ne raditi tijekom pet zimskih mjeseci, kada također treba pokrivati troškove.
"Ali želite participirati u ponudi i produljenju turističke sezone pa unatoč gubitku radite i zimi i jedva čekate Uskrs da dođu gosti, a onda opet gle čuda ne možete raditi dva dana", upozorava poduzetnik.
"Zamislite gosta koji dođe u apartman za Uskrs, a onda dva dana ne može kupiti osnovne namirnice. Da im možda javimo da ponesu od doma?! Navodim primjere u turizmu i turističkim destinacijama i mjestima i gradovima na Jadranu, a ima i drugih primjera. Zamislite cvjećarne i dućane koji prodaju cvijeće i svijeće za blagdan Svih svetih, a zabranjen im je rad za blagdane. Pa zar to nije paradoksalno i da ne kažem nenormalno. Kad ljudi očekuju najveći prihod, država im zabranjuje rad", upozorava Kolar.
Jasne brojke
Upozorava i na nelogičnost da država daje subvencije i poticaje za otvaranje samostalnog poslovanja, a zatim ga "ubija" Zakonom o trgovini.
Kolar je izračunao i koliko poduzetnici i poslovne jedinice točno novca gube u sezoni radi neradne nedjelje.
Naveo je da duž obale i u ostalim kontinentalnim mjestima vezanim uz turizam ima preko 50.000 malih poduzetnika i poslovnih jedinica koje ostvaruju određeni prihod. Uzeo je za primjer da ostvare dnevno u prosjeku tisuću eura, mada je realna brojka viša. To je 50 milijuna eura dnevno.
Pogledajte video: Ujutro manje oblaka uz moguću maglu, a slabijih pljuskova bit će i dalje
"Pomnožite to s 18 radnih dana koji su vam uskraćeni i dobit ćete 50.000.000 eura x 18 = 900.000.000 eura (devetsto milijuna eura). Pametnome dosta. Kakvo divno blagostanje mora biti u državi koja se odriče ovakvog prihoda od PDV-a i poreza na dobit!", navodi Kolar koji smatra da država nanosi znatnu štetu i velike gubitke malom i srednjem poduzetništvu, ali i državi u cijelosti.
"Ovako ponovno moramo tražiti pravdu na Ustavnom sudu kao i 2009. godine kad je ovakav zakon pao", zaključuje Kolar.
