Na ponovljenom pozivu za izbor predsjednika Vrhovnog suda, po svemu sudeći, bit će troje kandidata, odreda doktora znanosti. Prva se prijavila sutkinja nedavno osnovanog Visokog kaznenog suda, Lana Petö Kujundžić, da bi u petak svoju prijavu potvrdio i odvjetnik Šime Savić, koji je ipak odustao od ustavne tužbe zbog nedovršenog prvog poziva.
Predstojnica Katedre za kazneno-procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zlata Đurđević, iako siguran izbor predsjednika države, prijavit će se danas, unatoč tome što je 30-dnevni rok za prijavu kalendarski istekao jučer. No, bila je nedjelja, pa se prema općem pravilu sve pomiče na prvi sljedeći radni dan, piše Večernji. Posljednji dan prijave će, doznaje se, Đurđević iskoristiti za dovršavanje programa rada Vrhovnog suda.
Bezrezervna Milanovićeva podrška
Tako je otkriveno da je predsjednik Zoran Milanović u prvom pozivu predložio Đurđević bez programa rada, pa je, stoga, predsjednik Sabora Gordan Jandroković sve vratio na doradu, što je kasnije izazvalo bijes na Pantovčaku. Taj program niti sad ne zanima Milanovića, sudeći po njegovim izjavama još prije odluke Ustavnog suda i zahtjeva Državnom sudbenom vijeću da se poziv ponovi.
"Ne znam što bi se moralo dogoditi, kakva mrlja u njezinoj karijeri otkriti, da ja svoje mišljenje promijenim. Dakle, ja ga neću promijeniti, to je moja kandidatkinja i to kažem mjesecima prije...", ustvrdio je predsjednik Milanović.
Dodatne dvije kandidature idu u prilog predsjedniku, koji očito nije izgubio njihovo povjerenje da će upravo oni, ako Đurđević ne bude izglasana, postati njegov prvi izbor. Uostalom, Đurđević je rezervna opcija Vlade za sutkinju Europskog suda za ljudska prava, ako nitko od njihovih troje predloženih kandidata "ne prođe".
Sigurnih 70 glasova protiv
Čini se kako Đurđević svojim programom ne nastoji impresionirati predsjednika, čiju podršku ima i bez obzira na "papirologiju", već saborske zastupnike koji joj nisu skloni, iako nitko od njih ne osporava njenu stručnost. U teoriji, predsjednik Vrhovnog suda može biti izabran i bez 62 glasa HDZ-a, čiji je predsjednik Andrej Plenković već rekao "ne" Zlati Đurđević zbog toga što se nije prijavila na prvi poziv, iako je prihvatila Milanovićevu podršku.
Ako tome pribrojimo još Marijanu Petir, Zlatka Hasanbegovića, Karolinu Vidović Krišto i Milana Vrkljana te četvero zastupnika Suverenista, dolazi se do sigurnih 70 glasova protiv Zlate Đurđević. Njen bi izbor spriječilo još šest glasova protiv, a vrijedi spomenuti kako joj ni Most, ni Domovinski pokret nisu skloni zbog stava prema izručenju Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj, ali niti zbog kritika na oslobađajuću presudu Marku Perkoviću Thompsonu zbog "Za dom spremni". No, oni su svoju odluku ostavili otvorenom, ne želeći izgubiti dio svojih birača koje ne zanimaju znanstvene slobode.
Čak i ako brzo stignu mišljenja o kandidatima, predsjednik Milanović bi svoj prijedlog mogao aktivirati kad je to za Zlatu Đurđević najpovoljnije, nakon lokalnih izbora. Kad bi Most i Domovinski pokret zatomili svoja ideološka promišljanja, manjinski zastupnici bi se našli u nezgodnom položaju. No, realnija je mogućnost da će presuditi "treća sreća", ako je bude.
