Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić sudjeluju na svečanom obilježavanju početka proizvodnje hrvatskih eurokovanica u kovnici u Svetoj Nedelji.
"Na našim kovanicama je slijedom čitavog procesa odlučeno da podloga bude hrvatska šahovnica, na dva eura je karta Hrvatske, na jednom euru hrvatska kuna, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla, a na pet, dva, i jednog centa dva slova na glagoljici - HR. To sve odražava našu povijest, prepoznatljivost i kulturu i to je jako dobro odrađen proces. Sa svim aktivnostima ćemo, kako slijede, osigurati distribuciju, bankama, Fini i Pošti, a onda svima ostalima. Stekli smo uvid kako se u kovnici eura kuje novac. U onih prva dva tjedna kada netko nešto plati u kunama, njemu će biti plaćeno u eurima", rekao je na početku Plenković pa dodao:
"Tijekom jeseni će se finalizirati sve aktivnosti da postanemo i članica šengenskog prostora. U ovim globalnim okolnostima koje su prije svega uvjetovane iz posljedica ruske agresije na Ukrajinu, rast cijena energija, hrane, inflacija, dobro je da smo dio eurozone, bit ćemo zaštićeniji u nošenju sa svim izazovima koji su pred nama."
Velike količine kuna koje će ostati
Vujčić je poručio kako će distribucija eura građanima krenuti mjesec dana prije uvođenja eura.
"Sve su kovanice jako lijepe. Premijer je rekao da puno bolje izgledaju kada ih imaš uživo nego kada ih vidiš na slici i ja se slažem s time", rekao je Vujčić pa komentirao što će biti s kunama.
"Kovanice su osnovni problem za zbrinjavanje. Kune, kao što znate, to je milijardu i sto milijuna komada, i to je osnovni problem za zbrinjavanje. Imamo i 500 milijuna komada novčanica. Radi se o velikim količinama. Morali smo se dogovoriti s hrvatskom vojskom da ćemo uložiti za izgradnju kapaciteta koja će kasnije služiti kako bi oni mogli ostavljati opremu, a prvo će se koristiti za ostavljanje kovanica."
Poruka onima koji dižu cijene
Plenković je poslao poruku i onima koji dižu cijene: "Mi možemo napraviti puno toga kada je riječ o smanjivanju poreza i o drugim administrativnim mjerama, ali nemamo uvijek sve mehanizme za slobodno tržište. Važno je zato da se radi pritisak na one koji nastoje profitirati na ovome. U ovim trenucima globalnih kriza svi akteri moraju dati doprinos široke društvene odgovornosti. Napravili smo sve do sada, u svim krizama, ovo je jedna dosta zahtjevna kriza, ali ćemo dati svoj obol. Apeliramo na druge, na koje nemamo utjecaj, da smanje svoje apetite."
