Ljepoti Plitvičkih jezera najbolje pristaje epitet neprocjenjivo.
"Ovo je spektakularno. Jako lijepo. Mnogo ljudi mi je reklo ako dođem u Hrvatsku i otkriti istinsku prirodu da moram posjetit Plitvička jezera."
"Posjetili smo jako puno mjesta na svijetu, bili smo u mnogim državama, putovali smo često Indijom i Europom, ali ovdje je jedan od najljepših vodopada koje smo ikad vidjeli."
"Uputstva jasno govore posjetiteljima kako se treba ponašati u ovom nacionalnom parku. Ali nisu posjetitelji ti zbog kojih bi ovaj tu znak mogao brzo nestati."
Iako je pretjerana posjećenost ugroza prirodi i uskoro će se morati puno bolje kontrolirati, otpadne vode još su veća prijetnja ekosustavu.
U udžbenicima stoji kako Plitvice imaju 16 imenovanih jezera. Međutim lokalno stanovništvo je pronašlo i 17. Kao što možemo vidjeti, a i osjetiti njuhom, ne treba nam nikakva kemijska analiza da zaključimo koliko je to onečišćeno.
Crno jezero, kako ovu nakupinu otpadnih voda ilegalno puštenih u prirodu nazivaju mještani, locirano je tek nekoliko stotina metara od ulaza u Nacionalni park. Na smrad koji odavde izlazi prvi susjedi su već naučili, a turistima - lažu.
"Ljeti najviše smrdi. Najviše se gosti žale zbog toga jer uveče ne mogu sjedit vani i ništa. (I što im kažete?) A kažemo da je tu farma svinja u blizini i da smrdi zbog te farme", kaže nam Mihovil Špehar.
Vršiteljica dužnosti ravnateljice nacionalnog parka zbog koje je nastao novi sukob u HDZ-u tvrdi kako su priče o izbacivanju parka s liste UNESCO-ve baštine neutemeljene.
"Mislim da bi već trebalo prestati proganjati plitvička jezera jer ona to nisu zaslužila. Nema nekih posebnih razloga zbog kojih se može pričati o ugroženosti plitvičkih jezera", ističe Antonija Dujmović, v.d. ravnateljice NP Plitvička jezera.
No, rezultati kemijske analize vode do kojih su došli članovi braniteljske inicijative za zaštitu plitvica govore suprotno.
"Na svih 6 lokacija na kojima smo mi tražili da se uzmu uzorci pokazalo se zagađenje", jasno će Ivica Jandrić iz Inicijative "Za spas Plitvica".
Upravo su branitelji ti koji su prvi javno progovorili protiv zagađenja ovog dragulja prirode, kao i protiv pretjerane apartmanizacije u selu Plitvice. Do listopada su dežurali na pristupnoj cesti kako bi zaustavili kamione na putu do gradilišta apartmana koji ugrožavaju park.
"Ali čim smo se mi makli, gradnja se intenzivirala i teret i dalje prolazi", govori Marijan Marković iz Inicijative "Za spas Plitvica".
Plitvice su postale pitanje političkog kadroviranja prije nego eko-problem. Ne promijeni li se to uskoro, šteta će biti nepopravljiva. Birači možda i ne pamte do novih izbora, ali priroda ne zaboravlja.
