Tek što je sletio u Hrvatsku nakon summita u Rimu u Banskim dvorima s nizom pitanja dočekali smo premijera Andreja Plenkovića.
Gospodine Plenkoviću upravo ste sletjeli iz Rima i čuli smo glavne poruke koje su se tamo mogle čuti. simbolika je važna, 60. obljetnica je u pitanju. Ali što u praksi, konkretno znači ova deklaracija, kako će se provoditi sve što tamo piše i koje su garancije za to?
Ovaj sastanak koji smo imali, Europsko vijeće u formatu 27 država članica, imali smo prijem kod pape Franje koji je bio dojmljiv i htio podsjetiti na njegovu poruku odgovornosti lidera članica država EU, poruku solidarnosti, nade, okretanja mladima, obitelji i pomoći opnima koji nisu tako privilegirani kao ljudi koji žive u EU. Usvojena je Rimska deklaracija, svojevrsna rimska agenda za budućnost EU. Kontekst je bnaravno vezan za odluku Britanaca da nakon referenduma izađu iz Europske unije i duh dokumenta je, po mom mišljenju, stoga realan i isto tako ambiciozan.
Vodimo se postignuća ovog mirovnog razvojnog gospodarskog, pravnog europskog projekta u zadnjih šest desetljeća suočeni s izazovima kakve po mom dobokom uvjerenju nakon 1989. godine EU nije vidjela. Prije svega sigurnosna pitanja, terorizam, organizirani kriminal, migracijski problemi, izbjeglička kriza - sve su to pitanja o bitno promjenjenim globalnim okolnostima o kojima Unija mora dati odgovore.
Naša poruka je, za budućnost, sigurna Unija na unutarnjom i vanjskom planu, Unija koja daje potporu državam članicama uvažavajući njihove interese u gospodarskom razvoju, socijalna Europa i u konačnici jasan položaj Unije na globalnoj razini. To su četiri temeljne poruke koje smo uputili svim državama članicama i našim građanima.
I sami ste rekli, globalna situacija je izuzetno kompleksna. Kako i na koji način možete, ovo što sam na početku pitala, garantirati da će se provoditi sve što je u deklaraciji? Moramo biti realni, Europa je imala problema. Migrantska kriza, nije se dobro reagiralo na početku, dosta se odugvlačila, to je bio test kako reagirati i pozitivno je i treba pozdraviti želju da se bolje reagira u budućnosti. Je li deklaracija dovoljna da to garantira?
Deklaracij je referentna za današnji dan. EU ima svoje instrumente, svoju pravnu stečevinu, institucije, tijela i države članice koje djeluju zajednički. Primjerice oko migrantske krize, vodite računa da je zapadnobalkanska ruta ove godine zatvorena, imate 98 posto ljudi na ovoj ruti manje nego 2016. godine. Zajedničkom politikom čuvanja vanjskih granica postigli smo cilj. Hrvatska tome naravno mora dati svoj doprinos, ali kao druge članice podnijeti dio u smislu solidarnosti i odgovornosti za one ljude koji su već na teritoriju EU.
Što je po meni važno Unija je postala poruku i otvorenosti onim zemljama koji se žele pridružiti europskom projektu, što je važno u današnjem vremenu kada su se promijenile okolnosti na nacionalnoj razini, kada imate brojne populističke stranke koje se protive daljnjem proširenju.
To je za Hrvatsku bilo važno, mi smo na tome inzistirali, na načelu supsidijarnosti, ulozi nacionalnih parlamenata, većoj senzibiliziranosti država članica za europske politike, europski proračun, europske projekte i zajedničko djelovanje. Osjetio sam entuzijazam danas unatoč činjenici da Therese May nije bilo s nama. Naravno da smo poslali poruku sućuti povodom terorističkih napada.
Na marginama ovog sastanka, razgovarali ste i o modelima koji su vezani o ovaj zakon za pomoć sistemski važnim kompanijama, to je kada govorimo o samoj Hrvatskoj, tema o kojoj se puno priča. Jučer je Martina Dalić o tome prvi put progovorila, radi se o zakonu koji ima svojevrsna ograničenja. Koja je to privatna firma osim Agrokora?
Ono što je važno koja je vežana uz situaciju za Agrokor, koji ima i Hrvatsku i u zemljama u susjedstvu oko 60 tisuća zaposlenika, koja je izrazito važna za sistemsko funkcioniranje hrvatskog gospodarstva i financijskoga sustava. Vlada se ponaša odgovorno. Sve naše poruka i sva naša aktivnost bila je stručna, diskretna, nije niti u jednom trenutku potaknula bilo kakve procese niti na tržištu kapitala niti na poslovnoj zajednici koji bi se mogli okarakterizirati kao otežavajući za okolnosti koje su itekako kompleksne.
Ono što želimo, kao odgovorna vlada, pripremiti se za odgovarajućio zakonodavni i institucionalni okvir u slučaju da određeni aktivizam od strane države bude potreban. u ovom trenutku, naš je cilj da kompanija i vlasnik, ukoliko su u mogućnosti, prije svega osiguraju vlastitu likvidnost, plan restrukturiranja i u konačnici dugoročnu održivost koncerna. To je najvažnije za nas. Mi kao odgovorna Vlada, poštujući prakse drugih članica, gledamo na koji način možemo pomoći konsolidaciji hrvatskog financijskoga i gospodarskog sustava u nekom scenariju koji bi bio drugačiji od ovoga što sam malo prije rekao.
Spremni ste i za druge scenarije, što pokazuje priprema zakona. Ono što me zanima, koji bi bio krajnji cilj i može li u krajnjem slučaju, ako se zakon bude trebao primjenjivati, računati da se ide na raspad Agrokora kao takvog i da se mrvi na više manjih jedinica?
To u ovom trenutku nitko ne može znati. kada je riječ o pristupu Vlade i zakonskom institucionalnom okviru, naš je cilj osigurati kvalitetno restrukturiranje kompanije. Kako će ona u konačnici biti, to nije niti na meni niti na bilo kome na vladi da kaže. Želimo pomoći procese koji će osigurati sigurnost zaposlenika, što nam je jako važno, dobavljača, vjerovnika i samog funkcioniranja kompanije.
Što je s Ivicom Todorićem? On se javno nije oglasio. Što mislite o njegovoj budućnosti?
On je vlasnik kompanije, čovjek koji je cijeli život uložio u tako veliki projekt i sigurno da u ovom trenutku ima i najveću odgovornost za daljnju budućnost kompanije. Vjerujem da radi u najboljem interesu ovoga što je dosada stvarao.
A da se zakon bude morao primijeniti? Njegove budućnosti više nema ili ima?
Kompanija u ovom trenutku, kao i svaka druga koja je na tržištu, ima sve mogućnosti da krene u proces restrukturiranja za dobrobit kompanije. Hrvatska Vlada je tu da brine o interesu Hrvatske i o našem gospodarskom i financijskom sustavu.
Čelnik Mosta, spominjao je ovoga tjedna in and out model. Jučer je ministrica Dalić ironično komentirala taj model. Je li s Mostom usuglašen zakon koji bi trebao idući tjedan biti na Vladi?
Most je upoznat. Nacrt naravno treba još pogledati, konzultirati dodatno stručnjake. Most je u cijelosti poznat sa svim aktivnostima koje Vlada radi u vezi ove situacije.
Lokalni izbori su na vratima. Dugo smo čekali da HDZ ima kandidata Dragu Prgometa, a s druge strane kandidatura Brune Esih svakako je zanimljiva jer za nju znamo da će glasati HDZ-ovi birači. Ono što je u ovom kontekstu zanimljivo vama kao predsjedniku HDZ-a je da je Hasanbegović kao potpredsjednik HDZ-a stao na stranu Esih. Hoće li snositi sankcije?
HDZ će pobjediti na lokalnim izborima. Imat ćemo veći broj župana nego što ćemo imati danas . HDZ je pod mojim vodstvom sastavio izrazito jak tim kandidata u najvećim urbanim sredinama. Drago Prgomet kao iskusan političar, autentični pravi HDZ-ovac, hrvatski branitelj, liječnik, čovjek koji ima veliku potporu i veliko iskustvo je kandidat u Zagrebu.
To je HDZ kako ja gradim i kako ga profiliram koji je čvrsto usidren u desnom centru. Naš prvi predsjednik Franjo Tuđman bi bio u Rimu i bio bi jako zadovoljan. Ne bi išao u Moskvu kao što idu neki europski lideri marginalnih i populističkih opcija. Ono što očekujem od Hasanbegovića i svih članova HDZ-a u Zagrebu da čvrsto, angažirano podupru Dragu Prgometa kao našeg legitimnog i kvalitetnog kanididata koji će u zagrebu i za sebe i za HDZ ostvariti sjajan rezultat. Druge kandidature me ne zanimaju. Oni koji budu radili protiv našeg kandidata će snositi posljedice.
A isključivanje iz stranke?
To ćemo vidjeti. Neću tolerirati nikoga da se poziva na birače HDZ-a, a nije član HDZ-a, i da politiku i retoriku koja ne pripada HDZ-u, ovako medijski, pa nekad i na opskurne načine nastoji predstaviti kao politiku HDZ-a. Birači HDZ-a izabrali su mene, izabrali su ovu Vladu, povjerenje i profil HDZ-a kojeg ja gradim i očekujem da se to vidi i u Zagrebu.
