Plenković se hvali, a inflacija nam 'u srcu'! Stručnjak: 'Dolazimo do ključnog problema'

Hrvatska je nedavno ponovno dobila viši stupanj kreditnog rejtinga, prema jednoj od presudnih međunarodnih financijskih agencija, što je njezin već šesti skok naviše u nizu kroz posljednjih devet godina.

Posrijedi je pomak od špekulativnog profila, dva stupnja ili razreda ispod prvog tzv. investicijskog, do ranga srednje jakog kapaciteta ispunjavanja financijskih obaveza.

Tako za RH iznad aktualnog A razreda postoji njih još "samo“ pet. Za hrvatske državne i javne financije to svakako znači povoljnije uvjete bankovnog poslovanja tj. jeftinije zaduživanje.

Ipak, nameće se pritom i pitanje o neposrednoj koristi takvog napretka za same građane RH u odnosu na banke, podjednako kod podizanja kredita i oročavanja štednih depozita, piše Deutsche Welle. 

'DOLAZI IZVANA' /

Ćorića pitali kako je uvijek netko drugi kriv za rekordnu inflaciju: 'Ne postoji čarobni štapić'

Deregulacija i standard hrvatskih građana

Hrvatska se npr. po prosječnoj kamatnoj stopi na štednju nalazi na samom dnu Europske unije.

Banke u RH su inače gotovo beziznimno u vlasništvu velikih inozemnih kuća od kojih njih tri drže otprilike dvije trećine hrvatskog bankovnog tržišta. Uostalom, niti hrvatski poduzetnici ne dobivaju od njih uvjete kakve dobivaju njihovi konkurenti u matičnim zemljama tih banaka.

"Dolazimo do ključnog problema svakog tržišta – postoji li tu uopće tržište? Ili ga kontrolira par igrača“, rekao je Goranko Fižulić, poduzetnik i bivši ministar gospodarstva RH koji smatra da ukupna hrvatska ekonomija u čitavom nizu segmenata funkcionira sa po tek nekolicinom tržišnih sudionika ili konkurenata.

Prema njegovu mišljenju, posljedice su iste kao i da je formalno proglašena takva pozicija, bilo da je u pitanju monopol, duopol ili oligopol. "Tako je od derivata do glavnine prehrambenih proizvoda“, kaže on, "što itekako utječe na cjenovnu politiku i standard.“

"Kad naši građani misle da plaćamo više od drugih, valja poći od pitanja kako je regulirano tržište, ako jest. Isto je u mljekarstvu i bankarstvu, dok je posve drukčije u turizmu i na tržištu odjeće i obuće. Ali drukčije zato što je tako ispalo stjecajem okolnosti, a ne jer se regulator trudio da uspostavi konkurentno i građanima povoljnije tržište“, ističe Fižulić, dodajući kako tu – napose kod poslovanja s bankama - zaista nema efekta od državnog kreditnog rejtinga. On je na tu temu već napisao i komentar u svojoj kolumni na portalu Telegram.

PING PONG OPORBE I VLADAJUĆIH /

Tko se boji premijera? Brusi se taktika za sutra: 'Bit će burno'

RH među rijetkim sljedbenicima Maastrichta

Povod mu je bila rasprava između Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, gdje je predsjednik RH minorizirao kreditno-rejtinški uspjeh, a premijer ga vrednovao kao izuzetan rezultat rada njegove vlade. "Istina je negdje po sredini“, drži Goranko Fižulić, "pri čemu je Hrvatska izgubila dva desetljeća, jer smo dva razreda ispod ovoga sadašnjeg, na BBB+, bili još 2004. godine. Zatim smo opako pali do BB i teško se iznova dizali. No presudilo je to što smo ušli u eurozonu, a ne to što smo proveli bitne strukturne reforme, jer nismo.“

Fižulić na koncu zaključuje da se mora konstatirati kako je hrvatski proračun u međuvremenu ipak snažno discipliniran, još od ministra financija Zdravka Marića. RH zadovoljava Mastriške fiskalno-disciplinske kriterije Europske unije, mada većina velikih članica tog saveza već par godina ne ispunjava jedan ili oba glavna zahtjeva ugovora iz Maastrichta.

Financijski analitičar i burzovni stručnjak Neven Vidaković mišljenja je da i to Hrvatskoj u ozbiljnoj mjeri osigurava uspon u kreditnom rejtingu, koji smatra značajnom činjenicom.

Kretanje kamatnih stopa i problem koji ostaje

"Recimo, premijer Zoran Milanović u svoje vrijeme nije se mogao zaduživati, pa je planirao prodati Hrvatske autoceste. No rejting je, s obzirom na kamatnu stopu, relativan. Plaća li Njemačka tri posto, mi ćemo plaćati 3,2. Ako nam rejting padne, ne znači da će nam stope automatski narasti, jer se gleda relativno, a u EU je to u odnosu na Njemačku“, tumači Vidaković za DW i dodaje kako kretanje stopa ovisi i o monetarnoj politici. Upravo on, međutim, jedan je od najistaknutijih kritičara hrvatske monetarne politike već desetljeće i pol.

"Ovo povećanje efekt ima samo na državu“, napominje ovaj analitičar, "i odrazit će se malko na državnu obveznicu, ali na bankovni sustav nikako.“

Korist za građane, po njemu, dolazi posredno, a zbog važnosti trenda dugogodišnjeg rasta rejtinga. To pak ima realan utjecaj na relativnu ekonomsku i socijalnu stabilnost Hrvatske. Problem konačno ostaje u jednoj drugoj ekonomsko-političkoj temi koju Neven Vidaković najčešće komentira: strukturnoj inflaciji u srcu ekonomije RH ovisne o uslugama i potrošnji, s ultimativnom "okladom" na turizam.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Šušnjar za RTL Danas poručio: 'Kriza je ozbiljna, ali država neće dopustiti da...'