Izgledno je da će se pregovori o novom proračunu Europske unije zbog Brexita prenijeti na hrvatsko predsjedanje, rekao je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković nakon radnog sastanka s veleposlanicima zemalja EU-a u Zagrebu.
"Vrlo je vjerojatno da će se sastanak Europskog vijeća u listopadu, koji je trebao biti posvećen višegodišnjem financijskom okviru (VFO), ipak dominantno pretvoriti o raspravu o Brexitu", kazao je Plenković nakon susreta s veleposlanicima u zagrebačkom hotelu Esplanade.
"Zbog toga je izgledno da će se ti pregovori prenijeti na naše predsjedništvo, a mi ćemo dati sve od sebe da se oni dovrše za vrijeme hrvatskog predsjedanja", dodao je premijer, istaknuvši kako će Finska, koja trenutno predsjeda EU-om, pokušati dovršiti pregovore o VFO-u u prosincu, no i da Helsinki smatra da je malo vjerojatno da će se do tada postići dogovor.
VFO je dugoročni proračun Europske unije kojim se osigurava da se sredstvima Unije raspolaže na uredan način i u granicama njezinih vlastitih sredstava. Njime se utvrđuju odredbe s kojima u skladu mora biti godišnji proračun EU-a, stoji na stranicama Europskog parlamenta.
Plenković je istaknuo kako je važno da se taj politički dogovor ne postigne prekasno jer onda kasne i programi i isplate, pa države imaju problema u provedbi svojih programa.
Premijer ne odbacuje da će brexit stvarati probleme i za vrijeme hrvatskog predsjedništva. Istaknuo je kako je riječ o "gotovo grotesknoj situaciji", pa ponovio da je izlazak Velike Britanije iz EU-a posljedica "ogromne greške tadašnjeg premijera Davida Camerona" koji je sazvao "potpuno nepotreban referendum", a da su političari poput Nigela Faragea doveli milijune Britanaca u zabludu.
Na susretu s veleposlanicima se između ostalog razgovaralo i o organizaciji sastanka na vrhu između članica EU-a i država jugoistoka Europe koji će se održati u svibnju u Zagrebu.
"Naša ambicija je da taj sastanak bude referentan, da napravimo svojevrsni plan rada idućih nekoliko godina", rekao je Plenković.
"Velika su očekivanja od država jugoistoka, a puno je rezervi u starim članicama EU-a, pa moramo naći neku ravnotežu koja je realistična, a ne da sporost izaziva frustraciju u državama našeg susjedstva, a brzina strah na zapadu", zaključio je premijer.
Hrvatska preuzima predsjedništvo EU-a od Finske 1. siječnja 2020. godine, a nakon nje je na redu Njemačka. Tri zemlje čine takozvani "trio", tročlanu skupinu predsjedateljica koje blisko surađuju u usklađivanju prioriteta Unije.
