Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da Vlada sukladno dogovoru s predstavnicima sindikata obrazovanja očekuje rezultate njihova očitovanja o ponudi rasta osnovice i dodataka na plaću od ukupno 10,4 posto, nakon toga će stupiti u kontakt i vidjeti koje korake poduzeti dalje.
"Sukladno dogovoru s predstavnicima sindikata u obrazovanju očekujemo njihovo očitovanje. Prema našim informacijama, ta informacija će biti dostupna sutra tijekom jutra i nakon toga ćemo stupiti u kontakt i vidjeti koje korake poduzeti dalje", kazao je Plenković na sjednici Vlade.
Sindikati prosvjetnih radnika najavili su da će rezultate izjašnjavanja članstva o Vladinoj ponudi objaviti u petak na konferenciji za novinare u 11 sati, a dotad se nastavlja štrajk u osnovnim i srednjim školama.
VEZANE VIJESTI
Plenković je ponovio kako je cilj Vlade da se normalno odvijanje nastave omogući što prije, u interesu djece, obitelji i roditelja.
"Dakle, normalizacija situacije u hrvatskim školama, pogotovo s obzirom na sve ono što smo dosad učinili i što smo ponudili u pogledu unapređenja materijalnih prava, u konačnici i primanja naših nastavnika i profesora i ukupnih ulaganja u sustav znanosti i obrazovanja u našem mandatu, ne samo u konkretnom pitanju", kazao je premijer.
Internetska stranica Nastavnici organizirano, koja prikuplja statističke podatke sindikata obrazovanja o izjašnjavanju u školama, objavila je u četvrtak poslijepodne da, po dosadašnjim preliminarnim i nepotpunim podacima, preko 90 posto prosvjetnih radnika odbija Vladinu ponudu.
Stranica prikuplja podatke triju sindikata obrazovanja - Sindikata hrvatskih učitelja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i Sindikata Preporod.
Plenković je prije Vladine sjednice bio u Osijeku, gdje na pitanje novinara nije izravno odgovorio hoće li Vlada tražiti zabranu štrajka u školama, već će pričekati informaciju o izjašnjavanju o ponudi Vlade.
No, ocijenio je kako su, nakon dosadašnjeg tijeka štrajka, "roditelji jako frustrirani", a po broju poruka koje u Vladi zaprimaju "sada već i ekstremno ljuti".
Tu više ne možemo govoriti o solidariziranju i simpatiji, imamo ljude koji sada imaju problem kuda s djecom toliko dugo, ustvrdio je Plenković dodavši kako je štrajk ušao "u fazu iracionalnog".
Novi zakon o neprocijenjenom zemljištu za lakše i veće investicije
Vlada je u četvrtak u prvo saborsko čitanje uputila prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu kojim želi urediti vlasništvo nad zemljištem koje nije ušlo u temeljni kapital tvrtki nastalih u pretvorbi i privatizaciji te time olakšati i omogućiti nove investicije, prije svega u turizmu.
Prekršajna kazna za nošenje "fantomke" na sportskim natjecanjima
Nošenje kapi "fantomki" radi prikrivanja identiteta na nekom sportskom natjecanju ubuduće će se prekršajno kažnjavati, predlaže Vlada u izmjenama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koje je sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru.
Kažnjavanje posjedovanja predmeta namijenjenih za prikrivanje identiteta izazvala je zanimanje javnosti, a bitno je istaknuti da se ne radi o kažnjavanju nošenja navijačkih rekvizita npr. šalova i kapa, već kažnjavanju samo nošenja specifičnih predmeta čija je namjera prikrivanje identiteta. Zbog kapa "fantomki“ policiji je bitno otežana kasnija identifikacija osoba koje su sudjelovale u protupravnim ponašanjima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Mjere usmjerene prema prekršiteljima, a ne navijačima
Cilj je zakona prevencija i sprječavanje društveno neprihvatljivih ponašanja na sportskim natjecanjima, što znači, istaknuo je ministar, da treba unaprijed stvoriti uvjete koji će maksimalno onemogućiti takvo ponašanje na štetu drugih gledatelja, športskih klubova, udruga, saveza, kao i međunarodnog ugleda Hrvatske.
"Praćenjem protupravnih ponašanja na športskim natjecanjima uočena je potreba za izmjenama pojedinih zakonskih odredbi koje su u praksi otežavale i onemogućavale postupanje policije u određenim situacijama, kako bi se osiguralo sigurno ozračje prije, za i nakon održavanja sportskih natjecanja u kojima građani žele uživati", rekao je.
Božinović je naglasio da su sve mjere predložene izmjenama "usmjerene isključivo prema prekršiteljima, nikako prema navijačkim skupinama".
Do sada se, pojasnio je, Zakonom o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima fizičko nasilje i tučnjave tretiralo isključivo kao kazneno djelo, dok su se protupravna ponašanja slabijeg intenziteta sankcionirala kao prekršaji za koje su se izricale niske novčane kazne bez mogućnosti izricanja zaštitne mjere zabrane prisustvovanja sportskom natjecanju.
Stoga se izmjenama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, uz kazneno, predlaže i prekršajno sankcioniranje počinitelja fizičkog nasilja.
Kazne su pritom za počinitelje znatno veće, a omogućava se i da se počinitelju izrekne zaštitna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima, što se u praksi pokazalo učinkovitim, istaknuo je Božinović.
Odredbe kojima se žele smanjiti oštećenja imovine
Uništavanje i oštećivanje imovine za vrijeme dolaska, trajanja ili povratka sa sportskog natjecanja trenutno je propisano kao kazneno djelo, za što je potreban nastanak materijalne štete u iznosu od najmanje 60.000 kuna po počinitelju, pa se počinitelji često ne mogu procesuirati.
Izmjenama zakona predlaže se da se oštećenje imovine može tretirati i kao prekršaj, za što je dostatna šteta nastala u manjoj mjeri.
"Cilj je smanjiti oštećenje imovine na sportskim natjecanjima kojima, nažalost, svjedočimo", kaže ministar.
Uvodi se i prekršaj odbijanja podvrgavanju ispitivanja alkoholiziranosti i prisutnosti droga u organizmu na sportskim natjecanjima. Do sada su, naime, navijači pod utjecajem opojnih droga ili alkohola mogli odbiti takvo ispitivanje i ući na sportske objekte bez sankcija.
"Mjera je prvenstveno usmjerena na osobe koji su kategorizirane kao rizični recidivisti. Cilj je smanjenje nereda jer su alkoholiziranost i utjecaj droga uzroci za nasilne oblike protupravnih ponašanja - tučnjave, uporabu pirotehnike, uništavanje stvari i imovine, raznih oblika rasističkih ponašanja i sl.", ističe Božinović.
Predlaže se i propisivanje odredbe kojom se želi naglasiti važnost žurnog postupanja sudova u predmetima te se propisuje da su sudovi odluku o zabrani prisustvovanja određenom ili svim športskim natjecanjima dužni donijeti odmah, a najkasnije u roku osam dana.
"Zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju izrečene od nadležnih sudova pokazale su se kao vrlo učinkovit instrument u prevenciji i smanjenju nereda, što je potvrđeno i u europskoj praksi kroz provedbu strategije isključenja izgrednika sa športskih natjecanja", naglašava ministar.
Očekuje se da će predloženo isključivanje dovesti do manje potrebe za angažmanom policije pri mjerama osiguranja, tj. do smanjenja utroška proračunskih sredstava, zaključio je Božinović.
U Sabor upućen i prijedlog zakona o Centru za posebno skrbništvo
Vlada je Saboru uputila i prijedlog zakona o Centru za posebno skrbništvo, kojim regulira rad Centra kao javne ustanove čija je djelatnost zastupanje djece i odraslih osoba u postupcima pred sudovima i drugim tijelima.
Osnivanje Centra je propisano Obiteljskim zakonom, a sada se predlaže reguliranje njegova rada posebnim zakonom.
"Zakonskim prijedlogom detaljnije se uređuje ustrojstvo Centra, radni uvjeti za članove upravnog vijeća i ravnatelja Centra, uvodi se stručno vijeće, a određuje se i uvođenje novih profesija - socijalnog radnika i psihologa, koji bi bili pomoć posebnim skrbnicima - pravnicima s položenim pravnim ispitom - u izražavanju mišljenja djeteta i upoznavanju djeteta i odraslih osoba s odlukama koje se na njih odnose", rekla je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković.
Predloženim zakonom detaljnije se propisuju i uvjeti za zapošljavanje stručnih radnika te se za njih uvodi obvezna supervizija.
Odluka o humanitarnoj pomoći Albaniji
Hrvatska će Albaniji uputiti humanitarnu pomoć u robi, financijske protuvrijednosti od milijun kuna, za ublažavanje posljedica potresa koji su proteklih dana pogodili tu državu.
Odluku o upućivanju humanitarne pomoći donijela je Vlada na sjednici u četvrtak.
"Slijedom naše odluke od prije dva dana kojom smo omogućili da se helikopterima Hrvatske vojske prebace u Albaniju članovi državnog intervencijskog tima iz postrojbe Civilne zaštite, zaduženi za traganje i spašavanje u ruševinama, danas donosimo odluku, nakon kontakata s albanskom vladom, o upućivanju pomoći u iznosu od milijun kuna. To je okvirni iznos sredstava", rekao je premijer Andrej Plenković.
Danas će prema Albaniji krenuti transport nužno potrebnih šatora, generatora i ostale opreme koja je ključna za ljude koji su ostali bez krova nad glavom, rekao je premijer.
Hrvatska će, dodao je, nastaviti intenzivno pratiti situaciju te temeljem bilateralnog sporazuma s Albanijom i svoji propisa donositi daljnje odluke kako bi se smanjile posljedice teške prirodne katastrofe koja je pogodila nama prijateljsku i blisku državu.
Vlada je donijela i odluku o jednokratnoj robnoj pomoći iz raspoloživih strateških robnih zaliha u protuvrijednosti od 4,5 milijuna kuna Caritasu Križevačke eparhije i to u prehrambenim i neprehrambenim proizvodima (riža, sir, jaja u prahu, džem, riblje i mesne konzerve, tjestenina, ulje i brašno) za potrebe najsiromašnijih građana.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Vlada je zadužila da objavi Javni poziv za prijavu kandidata za suca Međunarodnoga suda, pripremi listu pristiglih prijava i zajedno s njihovim životopisima dostavi članovima nacionalne skupine Republike Hrvatske u Stalnom arbitražnom sudu na razmatranje.
Članove Suda, naime, biraju Opća skupština i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda s popisa osoba koje predlažu nacionalne grupe Stalnoga arbitražnog suda prema odredbama Statuta Međunarodnog suda.
Redoviti izbori za dio sudaca Međunarodnog suda čije je sjedište u Den Haagu - njih 5 od 15 - održavaju se u studenom iduće godine, a Hrvatska će za jedno od previđenih mjesta sudaca tako istaknuti kandidaturu nekog od uglednih hrvatskih stručnjaka.
