Naime, da su parlamentarni izbori bili početkom mjeseca, prvi izbor hrvatskih birača bio bi HDZ s 31,5 posto potpore. Iza HDZ-a je SDP s 25,3 posto, a zatim slijedi Most nezavisnih lista s 10,1 posto. Četvrti je Živi zid s 4,3 posto, a nakon njega bi slijedile stranke HNS, HSS, stranka Bandić Milan 365 te Pametno.
Najpozitivniji političar u Hrvatskoj je Andrej Plenković s 24 posto, drugi je "nitko" s 13,8 posto, treća Kolinda Grabar-Kitarović s 11,7 posto, a četvrti Zoran Milanović s 6,6 posto glasova. Najnegativniji političar je Tomislav Karamarko s 21,1 posto glasova, Milanović je drugi s 18 posto glasova, Zlatko Hasanbegović treći s 7,7 posto , a "svi političari" sa 7 posto glasova.
Formiranje Vlade najvažniji događaj mjeseca
U doživljaju rada predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dobila je prosječnu ocjenu 3,16. Najbolje ocjene zabilježene su među glasačima HDZ-a (4,27), Mosta (3,44) i HSP-a AS (3,27), dok je najniža među glasačima HNS-a (2,44) i Pametno (2,08).
Najvažnij događaj mjeseca je dogovor HDZ-a i Mosta i formiranje nove Vlade koji je osvojio 41,4 posto glasova. Najava široke porezne reforme i rasprave o reformi najvažnija je tema za 11,2 posto građana, dok je iseljavanje iz Hrvatske najbitnija tema za 10,8 posto građana. Dvije su teme zabilježile izbor veći od 4 posto, a radi se o uhićenju branitelja HVO u BiH s 6,8 posto te rasprava o pobačaju s izborom od 4,2 posto.