Predsjednik Vlade Andrej Plenković u službenom je posjetu Njemačkoj gdje se sastao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Razgovarali su, među ostalim, o novom paketu europskih sankcija Rusiji, situaciji na zapadnom Balkanu, izborima u BiH te ulasku Hrvatske u europodručje.
“Želio bih istaknuti da RH i Njemačka imaju bliske i razgranate odnose u političkom pogledu, gospodarskom pogledu, turizmu”, kazao je Plenković ističući visok stupanj suglasja o nizu globalnih i regionalnih pitanja.
Konačna odluka o članstvu u eurozoni - sredinom srpnja
Što se tiče ulaska Hrvatske u eurozonu i Schengen, Plenković je kazao kako očekuje da konačna odluku o članstvu u eurozoni bude donesena već sredinom srpnja.
“Tako ćemo ispuniti jedan od dva strateška cilja dublje integracije Hrvatske u EU, a drugi je Schengen gdje smo ispunili sve kriterije. Naš je cilj da članstvo u eurpodručju i Schengenu budu realizirani 1. siječnja 2023. i drago mi je da u tom pogledu imamo kontinuiranu podršku Njemačke, osobito kancelara Scholza”, rekao je premijer.
Rekao je i da je sve spremno za konverziju kuna u euro.
''Stvorili smo temeljnu zakonsku podlogu. Od 5. rujna imat ćemo dvostruko isticanje cijena i 1. siječnja imat ćemo dovoljno eura, dva tjedna ćemo imati tranzicijsko razdoblje, a nakon 15. siječnja 2023. koristit ćemo samo euro. Stvar je u visokoj fazi spremnosti”, poručio je Plenković.
'Ostvarujemo jedan od strateških ciljeva'
U povodu objave izvješća Europske komisije (EK) i Europske središnje banke (ECB) o konvergenciji, premijer je istaknuo da Hrvatska uskoro postaje članicom eurozone, čime se ostvaruje jedan od strateških ciljeva Vlade.
"Hrvatska uskoro postaje članica eurozone, čime ostvarujemo jedan od strateških ciljeva Vlade RH. Prema izvješćima o konvergenciji Europske komisije i Europske središnje banke, Hrvatska ispunjava sve kriterije. EK predlaže članstvo u eurozoni s 1. siječnjem 2023.!", stoji u objavi premijera na Twitteru.
EK i ECB objavili su u srijedu izvješće o konvergenciji u kojem se ocjenjuje napredak država članica u ispunjavanju kriterija koje moraju ispuniti kako bi uvele euro. Izvješće pokriva sedam zemalja - Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Švedsku.
Europska komisija: Hrvatska ispunjava uvjete
Europska središnja banka i Europska komisija svaka za sebe izrađuju svake dvije godine izvješća o konvergenciji, koja su komplementarna. Ta izvješća su temelj za odluku Vijeća o tome ispunjava li neka zemlja uvjete za pridruživanje euru. Istodobno s objavljivanjem konvergencijskog izvješća, Komisija je objavila i prijedlog odluke Vijeća EU-a i prijedlog uredbe o ulasku Hrvatske u europodručje.
“U svjetlu procjene Komisije i uzimajući u obzir dodatne čimbenike relevantne za gospodarsku integraciju i konvergenciju, uključujući razvoj platne bilance i integraciju tržišta roba, rada i financijskih tržišta, Komisija smatra da Hrvatska ispunjava uvjete za uvođenje eura”, ističe izvršno tijelo EU-a.
Konačnu odluku donijet će ECOFIN
O izvješću i tim prijedlozima raspravljat će euroskupina na sastanku 16. lipnja te će ona uputiti preporuku Vijeću za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), koje će, kako se očekuje, dan poslije, 17. lipnja dati političku suglasnost. Potom će političku suglasnost dati čelnici država članica na svom samitu 23. i 24. lipnja, a onda će Europski parlament na plenarnoj sjednici od 4. do 7. srpnja dati mišljenje o tim prijedlozima.
Konačnu odluku usvajanjem zakonodavnih akata donijet će ECOFIN na sastanku 12. srpnja. Tada će biti donesena uredba o pristupanju Hrvatske europodručju i uredba o definitivnom tečaju po kojem će se mijenjati kune za euro.
Konačni tečaj konverzije - 7,534 kuna
Hrvatska kuna je u srpnju 2020. uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II) po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna. Očekuje se da će to biti i konačni tečaj konverzije.
U izvješću se kaže da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU-u i Statuom Europskog sustava središnjih banaka/Europske središnje banke. Za ulazak u eurozonu potrebno je ispuniti konvergencijske kriterije, tzv. "kriterije iz Maastrichta”.
