Na sve objave o rekordnom rastu inflacije u Hrvatskoj iz Vlade se ovih dana odgovara da je sve to očekivano, da to, na žalost, nije dobra vijest, ali i da nije niti izvan okvira prosjeka Europske unije, a ministar financija Zdravko Marić, na pitanja o tome što će poduzeti Vlada kaže da ima "još municije". Također se vrlo jasno naglašava da proces ulaska u eurozonu ide prema planu, neovisno o tome što brojni hrvatski ekonomisti, pa i nobelovac Joseph Stiglitz – zagovaraju prolongiranje procesa.
O tome shvaća li se problem inflacije u Hrvatskoj dovoljno ozbiljno, i kako bi mogle izgledati naredne nesumnjivo krizne godine odgovorio nam je ekonomist Marinko Škare, redovnim profesorom u trajnom zvanju s Fakulteta za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" iz Pule.
NET.HR: Svi kažu da je inflacija - očekivana? Je li doista bila tako "očekivana"?
ŠKARE: Ovo nije inflacija kao dosadašnje, ovo je strukturna inflacija uzrokovana financijskim ciklusima (tiskanjem novca zbog krize 2008.) i egzogenim šokovima (pandemija, rat u Ukrajini). Problem inflacije, ne samo u Hrvatskoj, pa i Europi i svijetu, dugi niz godina se naprosto negirao. Kao da je to sporadična pojava, odraz poslovnih ciklusa. No, podsjetio bih da je jedan od najvećih svjetskih ekonomista, A. W. Phillips, u jednom od svojih radova naglasio da svim ekonomskim procesima upravljaju tri sile: jedna je inflacija, odnosno cijene, drugo je proizvodnja, odnosno BDP, i treće je zaposlenost ili nezaposlenost. I bio je u pravu. I kad se dogodi pandemija ili ratovi, tu je ta sila, inflacija i ne može je se zaobilaziti. A mnogi jesu. Što se tiče Hrvatske, dva su ključna utjecaja.
Prvo, pandemija. Prekinuli su se lanci opskrbe. Drugo, energetski šokovi, rast cijena energenata. Što se tiče pucanja lanaca dobavljača, empirijski je dokazano da ti efekti traju 12-14 kvartala i očigledno je da još trpimo te efekte, ali nakon što oni prođu, doći će do stabilizacije i njihov utjecaj na cijene će slabiti. Što se pak tiče problema s energentima do kojih je došlo zbog rata u Ukrajini, njihov efekt traje u prosjeku 18 kvartala, a mi smo nesumnjivo u tim kvartalima i ne može se očekivati nikakve pozitivnije vijesti što se tiče inflacije. Dakle, tek nakon tih 18 kvartala inflacija bi se mogla ustabiliti, i to sigurno ne na vrijednostima prije ovih šokova, bit će viša, ali ne bi trebalo biti toliko neizvjesnosti kao sada. Teoretski, tek u proljeće naredne godine bismo mogli očekivati usporavanje trendova, ali ukupno gledano – negativne učinke na standard građana treba očekivati u narednih 18 kvartala.
NET.HR: No, situacija s opskrbom energenata uopće nije riješena, i zapravo bi se mogla još više komplicirati?
ŠKARE: Da, ovo o čemu govorim podrazumijeva da neće biti novih velikih potresa oko opskrbe energentima. U slučaju novih šokova, inflacija bi se mogla sigurno produljiti još dvije-tri godine i učinak bi sigurno bio 20-30 posto negativniji u odnosu na ova početna očekivanja.
NET.HR: Ministar Marić ovih dana kada govori o inflaciji naglašava da dijelimo sudbinu Europe, no ima li kod uzroka inflacije možda i neke specifične "domaće" krivice?
ŠKARE: Tu je naša stara boljka, odnos kune i (marke) eura nikada nije bio usklađen, tečaj nije korigiran u skladu s inflacijom ili produktivnošću i struktura gospodarstva nije konkurentna (više od pola otpada na trgovinu i turizam). Hrvatska je provodila odvojenu politiku tečaja i politiku ciljane inflacije i to je jedan od uzroka "domaće" inflacije. Ista ta politika je odgovorna i za hrvatsku orijentaciju na uvozno gospodarstvo. Također je naša specifičnost i prevelika orijentacija na turizam. Zbog toga ćemo mi imati i dodatne šokove u odnosu na Europu, odnosno podnosit ćemo veće troškove strukturne inflacije u odnosu na ostale zemlje.
Marinko Škare: "Mi smo u ovu inflaciju ušli siromašniji od mnogih u Europi, i po svemu sudeći – jače ćemo osiromašiti od drugih."
NET.HR: Kako će konkretnije inflacija utjecati na turizam u Hrvatskoj?
ŠKARE: Mi još uvijek imamo kunu, te se može očekivati da će se taj inflacijski udar osjetiti na tečaju kune, a ne na kupovnoj moći turista s obzirom na to da većina njih dolazi iz eurozone. No, s obzirom na to da ćemo već sada tijekom sezone iskazivati cijene i u kunama i u eurima, možemo očekivati da će HNB uz pomoć deviznih pričuva držati tečaj pod kontrolom, upravo zato da izbjegne velike negativne posljedice. Konkurentne turističke destinacije se još nisu konsolidirale spram pandemijskog šoka tako da ne očekujem da će inflatorni pritisci imati veći negativni učinak na predstojeću turističku sezonu u Hrvatskoj.
NET.HR: Kako ocjenjujete dosadašnje mjere Vlade u borbi protiv inflacije, i, s obzirom na to da naglašavaju da imaju 'još municije' – što bi po vašem sudu trebalo učiniti? A što HNB?
ŠKARE: Inflacija je sigurno problem kojim bi se trebali baviti i HNB i Vlada – zajedno. To bi trebala biti koordinirana akcija. Vlada je, na žalost, opet tome pristupila kao da je to pitanje PDV-a. Oni su smanjili PDV i sad bi se kao trebale smanjiti cijene. Međutim, to je dokazano posvuda u svijetu da ti mehanizmi tako ne funkcioniraju. Poznat je fenomen "ljepljivih cijena" – kad cijene dosegnu neku visinu neće se smanjivati. Sada se pak spominju nekakve liste srama, crne liste, na koje će se izlagati oni koji ne smanjuju cijene. Toga nema u tržišnoj ekonomiji. To su posve promašene priče. Treba donijeti odluku: hoćemo li se boriti protiv inflacije kao takve ili u prvi plan staviti zaštitu građana. Ako se zaključi da je ključna zaštita građana, onda je jasno kakva bi trebala biti "municija" - indeksacija plaća i mirovina za trošak inflacije, svakako onima koji su u grupi najsiromašnijih, ako već ne svima. Naravno, ta mjera ima rizike.
Prije svega, da se ubrza spirala inflacije iako ovo nije inflacija potražnje a u proračunu će zbog inflacije biti viška prihoda koji se mogu koristiti u te svrhe. No, mora se donijeti strateška odluka, hoće li se zaštititi standard građana ili se krenuti u borbu protiv inflacije nekim tehničkim potezima HNB-a, primjerice, dizanjem kamata. Čujem da sada ima onih koji prizivaju i stabilizacijski program iz 1993. godine, no, on nije donio ništa mitskog ili neobičnog. Ograničio se dotok novca građanima. To se odmah može učiniti i sada, recimo, ako stavite limite na dizanje novca na 200 kuna – srušit ćete inflaciju uvođenjem dnevnog limita na transakcije građana. Ali kako će živjeti građani? Kako će plaćati račune? Mislim da je presudno zaštititi standard i kupovnu moć građana. Za mene danas nema dvojbe. Podizanje kamatnih stopa od strane ECB-a neće samo po sebi riješiti ovu inflaciju. Nije ovo FED, a i tamo neće sve završiti na kamatnim stopama.
NET.HR: Vi ste u svojim medijskim istupima već upozorili da ovakvi ekonomski trendovi Hrvatskoj donose – siromaštvo. Svi ćemo biti siromašniji, no, tko će stradati najviše?
ŠKARE: Oni koji su već sada na rubu egzistencije. Prije svega umirovljenici i blokirani građani. Ova usklađivanja i dotacije od 74 kune ili sto kuna ne znače ništa. I oni čija su primanja fiksna. Njihova primanja nisu prilagođena trenutku u kojem živimo. Kod inflacije se ne može gledati samo brojka, nije to samo 9,4 posto. Potrebno je gledati strukturu. Što čini košaricu dobara koja određuju inflaciju. I mu tu nemamo nikakvih sličnosti sa švicarskom "košaricom" ili švedskom ili francuskom. Koje su to stavke koje su najskuplje kod nas?
Tu dolazimo i do demontiranja teze da će građani pod inflacijom proći jednako kao svi ostali građani Europe. Dakle, nije istina da će se nama dogoditi isto što i Europi. Švicarska ili Austrija će mnogo lakše proći kroz ovu inflaciju od Hrvatske jer su cijene ionako bile visoke i plaće su slijedile rast cijena kroz povijest, a u Hrvatskoj nisu. Kod nas će rast cijena stavki kao što su hrana i energenti pritisnuti građane koji već sada imaju mala primanja na posve drugačiji način nego građane nekih drugih zemalja. A ako neće doći do usklađivanja rasta plaća i mirovina, slijedi pravi kolaps. Mi smo u ovu inflaciju ušli siromašniji, i po svemu sudeći – jače ćemo osiromašiti od drugih.
NET.HR: Zagovornik ste prolongiranja eura, no Vlada tvrdi da sve ide prema planu. Dio ekonomista smatra da je sve već gotovo, da je neovisno o svim ovim zabrinjavajućim trendovima, već donesena odluka na razini EU-a da Hrvatska i Bugarska ulaze u eurozonu. Smatrate li i vi da je već sve gotovo?
ŠKARE: Da, mislim da mogućnost prolongiranja više uopće ne postoji. Europskoj uniji, odnosno eurozoni, Hrvatska i Bugarska trebaju više nego obrnuto i Europska komisija će poduzeti sve što bude potrebno da se taj proces doista okonča. Smislit će sva moguća opravdanja, ako će biti potrebno. A to, na žalost, neće biti dobro za Hrvatsku. Dakle, ni ja, kao ni brojni drugi ekonomisti, pa i sam nobelovac Stiglitz, nismo protiv eura. Naravno da euro ima brojne prednosti, ali treba biti iskren oko svega. Recimo, kamatne stope.
To uvjerenje da će doći do niveliranja kamatnih stopa u Hrvatskoj samim ulaskom u eurozonu "ne pije vodu". Ne, kamate će u Hrvatskoj i dalje sigurno biti više od europskog prosjeka jer će ovdje bankarski rizik i dalje ostati viši, i zbog netransparentnosti, zbog korupcije itd. Neće Hrvatska ulaskom u eurozonu steći isti tretman. Uvijek će se gledati struktura gospodarstva, a hrvatska struktura nije ista kao, primjerice, španjolska ili francuska. I nema šanse da će švedski bankar jednako tretirati hrvatsko gospodarstvo kao francusko i nakon ulaska u eurozonu. Teorija optimalnih valutnih područja, koja je temelj eura, nema nikakva uporišta u stvarnom životu već samo u teoriji.
NET.HR: Ako euro bude uveden prema planu, može li se već sada vidjeti kako bi mogla izgledati prva hrvatska godina s eurom?
ŠKARE: Prije svega moramo se suočiti s time što vučemo još od devedesetih, a to je da nije zaživio koncept oportunitetnog troška. Dogoditi će se to da ćemo zbog tajminga izgubiti sve one benefite koje su imale druge zemlje koje su uvodile euro. Bit ćemo na nuli. Ali kako to već bude kod nas, sigurno će se reći: Dobro je, na nuli smo! Konkretno, druge zemlje su imale porast cijena prosječno od 1,2 posto do dva posto, ali su imale i rast gospodarstva, BDP-a, od 1,5 do dva posto. Mi ćemo taj efekt rasta BDP-a zbog tajminga sigurno izgubiti.
NET.HR: Tko će biti najveći gubitnici u hrvatskom gospodarstvu u tom narednom evidentno kriznom razdoblju u kojem nas čeka i rast inflacije i prelazak na euro?
ŠKARE: Stradalnici će biti oni sektori koji su izloženi bankarskoj zaduženosti, u pravilu su to izvoznici s kreditnom zaduženosti, zatim dijelom – turizam te prijevoz i skladištenje. Turistički koncerni koji su značajno ulagali u turizam će sigurno bilježiti neplanirani pad prihoda i dobiti jer će porasti kamatne stope. I svakako zaduženi građani i oni u blokadi.
NET.HR: Kada biste u ovom trenutku bili u prilici uputiti 'savjet' Vladi, što biste savjetovali?
ŠKARE: Treba štititi prije svega standard građana. Koliko će se uspješno zaštititi standard građana, koliko će oni uspjeti "zadržati glavu iznad vode" u ovim kriznim vremenima – toliko ćemo se moći kasnije vratiti u normalu, u neko stanje prije krize. Nadam se da se neće nastaviti ovakvi potezi tipa smanjenje PDV-a. Hrvatsko gospodarstvo nema u ovom trenutku kapacitet za generirati stope rasta iznad tri posto rasta BDP-a. Što znači da plaće građana neće rasti više od tri do pet posto. Međutim, ako će njihova kupovna moć pasti 30-40 posto, trebat će jako puno godina da se oporavi njihova kupovna moć. A to će gurnuti hrvatsko gospodarstvo u novu recesiju, odnosno produbiti krizu kao 2009.
Jako je važno da se vodi računa o cijeloj slici, da se kalibrira sve odnose. Da ponovno citiram iznimnog ekonomistu, Phillipsa, koji kaže "ako ne znate empirijski odnos između inflacije, proizvodnje i nezaposlenosti, svaka ekonomska politika koju oblikujete, dovest će do shizofrenog stanja na tržištu". Ili drugim riječima, sve je u kalibriranju, ako se ne razumije taj odnos, svaki potez može biti pogrešan. A za HNB, nemojte inflaciju nikad više proglašavati "mrtvom", sjetite se Phillipsa.
