Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak kako se nada da će novi pokušaj izbora predsjednika Vrhovnog suda biti uspješniji od prethodna dva.

"Ja se nadam da će ovaj put biti uspješniji nego zadnji i predzadnji put. Procedura je regulirana hrvatskim propisima, predsjednik Republike Hrvatske ima ovlast predlaganja, a Hrvatski sabor je taj koji odlučuje”, izjavio je Plenković prilikom posjete Osječko-baranjskoj županiji.

Plenković smatra da je procedura izbora predsjednika Vrhovnog suda dobra i da omogućava da se jave kvalificirani kandidati koji, sukladno zakonu, ispunjavaju kriterije. Pričekajmo da vidimo tko se javio, pa ćemo vidjeti što će se dalje događati, dodao je.

Državno sudbeno vijeće (DSV) 9. rujna objavilo je novi javni poziv za dužnost predsjednika Vrhovnog suda, treći po redu od smrti bivšeg predsjednika Radovana Dobronića. Uz raspisivanje novoga DSV je poništio i zadnji javni poziv od 4. srpnja, nakon što je predsjednik RH Zoran Milanović sredinom kolovoza priopćio da Hrvatskom saboru neće predložiti profesoricu sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandru Maganić.

Profesorica Maganić bila je jedina prijavljena kandidatkinja na ponovljenom javnom pozivu, nakon što su saborski zastupnici odbili izbor sutkinje zagrebačkog Županijskog suda Sandre Artuković Kunšt.

POSJET ISTOKU HRVATSKE /

Andrej Plenković izlazi pred novinare: Pratite njegove izjave

Samo Milanović može predložiti

Prema Ustavu, predsjednik je jedini ovlašteni predlagatelj kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, a mišljena saborskog Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda nisu obvezujuće.

Predsjednik najvišeg suda, koji je osim šefa sudbene vlasti po dužnosti i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP), bira se na prijedlog predsjednika RH većinom glasova saborskih zastupnika na četiri godine. Po isteku mandata može ponovno biti biran za istu dužnost, no nitko ne može biti predsjednik Vrhovnog suda više od dva puta.

Za predsjednika Vrhovnog suda može se prijaviti hrvatski državljanin koji je najmanje 15 godina radio kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bio odvjetnik ili javni bilježnik.

Prijaviti se mogu i sveučilišni profesori pravnih znanosti s najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i ugledni pravnici s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji su se dokazali stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

PUNO TRENINGA /

Plenković mladim HDZ-ovcima: 'Dokažite se kroz politički fight, nemojte spavati u zavjetrini'

Idući tjedan razgovor Janafa i MOL-a

Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak tijekom otvaranja autoceste u Baranji, kako očekuje da će do razgovora između predstavnika Janafa i MOL-a doći sredinom ovoga tjedna u Hrvatskoj te da Hrvatska susjedima nudi alternativan energetski pravac, siguran i izvan bilo kakvih sankcijskih okvira.

Plenković je ponovio da su za sredinu tjedna predviđeni razgovori između MOL-a i Janafa, kao što je to naglasio prošlog tjedna u Kopenhagenu nakon sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Očekuje se, naveo je, da izaslanstvo MOL-a dođe u Hrvatsku. Istaknuo je da je Janaf  važan gospodarski subjekt u Hrvatskoj te kompanija koja omogućuje Naftnoj industriji Srbije u Pančevu dopremanje 95 posto sirove nafte nužne za preradu.

Janaf, nadalje, svojim kapacitetima omogućuje  da se dopremi sva nafta koja je potrebna za preradu u Mađarskoj i u rafineriji u Bratislavi. Riječ je, naglasio je premijer, o količini od oko 15 milijuna tona. Isto tako, spomenuo je i da te dvije rafinerije u maksimalnom kapacitetu mogu preraditi nešto više od 14 milijuna tona nafte.

Završena izgradnja autoceste A5 na hrvatskom dijelu međunarodnog 5C koridora

Posljednja dionica autoceste A5 na hrvatskom dijelu 5C koridora, od Belog Manastira do mađarske granice, u ponedjeljak je puštena u promet, a premijer Andrej Plenković rekao je na svečanosti otvaranja da je Hrvatska tako potpuno ispunila svoj dio obveza u izgradnji toga međunarodnoga koridora, koji je žila kucavica ekonomskog razvoja ovoga dijela Europe.

Plenković je istaknuo da se većina dionice toga koridora koja treba biti izgrađena nalazi u BiH, gdje predstoji izgradnja još oko 200-tinjak kilometara, a kada se taj dio dovrši osjetit će se intenzitet prometa i razvojni zamah jer će ta autocesta povezati zemlje srednje Europe.

"Napravili smo žilu kucavicu ekonomskog razvoja ovoga dijela Europe. To je posebno važno za odnose Hrvatske i Mađarske, a mislim da će naši odnosi dobiti na intenzitetu, da će povezanost, razmjena, gospodarski odnosi i s ovim projektom dobiti novu i snažniju dimenziju. Ova cesta ima i svoju važnu političku dimenziju i siguran sam da će pridonijeti unaprijeđenju odnosa Hrvatske i Mađarske", ocijenio je premijer Plenković.

Naveo je i da he Hrvatska svjesna svog srednjoeuropskog i podunavskog indentiteta i da su upravo to dimenzije koje povezuju Hrvatsku i Mađarsku, kroz povijest, danas, ali i u budućnosti.

Podsjetio je kako je svojedobno je bilo promišljanja da se umjesto četverotračne autoceste ovdje grade samo dvije trake, što bi bilo potpuno u nesuglasju s koncepcijom europskog koridora. "Mi smo odlučili taj projekt vratiti na izvorne postavke, i vjerujem da će ta naša odluka u budućnosti imati dalekosežne pozitivne posljednice za razvoj i međusobnu suradnju", dodao je Plenković.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je kako je Hrvatska danas završila svih 88 kilometara autoceste na 5C koridoru te kako svjedočimo još jednom velikom postignuću u izgradnji prometne infrastrukture.

"Nakon dosta godina spojili smo autocestom Hrvatsku s Mađarskom i srednjom Europom, što je važno jer je bilo ideja da se odustane od ovoga projekta, ali smo 2019. godine donijeli odluku da se ide u završetak izgradnje punog četvertoračnog profila 5C koridora kroz Hrvatsku", kazao je Butković.

Po njegovim riječima, sve je to rezultat investicijskog ciklusa u prometnu infrastrukturu, koja je danas u Hrvatskoj na vrlo dobroj razini. "Preostaje nam izgraditi brze ceste do pojedinih kontinenetalnih središta i kod Splita, a onda najviše ulagati u željezničku infrastrukturu", rekao je ministar Butković.

Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan kazao je kako je posljednja dionica autoceste A5 duga pet kilometara, a ugovor za izgradnju, vrijedan 45,8 milijuna eura, potpisan je prije dvije godine. Hrvatska je u koridor 5C uložila više od 875 milijuna eura, a samo u autocestu A5 preko 815 milijuna eura, istaknuo je Huzjan.

Iz Ministarstva mora, prometa i infrasturkture izvijestili su da se operativno puštanje dionice u promet planiran za utorak, 7. listopada godine u 6.00 sati, u koordinaciji s mađarskom stranom. Svečanosti su, uz ostale, bili nazočni potpredsjednici Vlade Ivan Anušić i David Vlajčić te mađarski ministar izgradnje i prometa Janos Lazar.

POGLEDAJTE VIDEO: Plenković komentirao mađarske optužbe oko nafte: 'Sve drugo su izlike, neistine'