Premijer Andrej Plenković očekuje da će nova Europska komisija (EK), a osobito njezina potpredsjednica Dubravka Šuica napraviti iskorake koji će Hrvatskoj i ostalim državama članicama pomoći u rješavanju problema demografije.
Šuica je u četvrtak na saslušanju u Europskom parlamentu, gdje su joj pitanja postavljali članovi Odbora za ustavna pitanja te Odbora za rad i socijalna pitanja i Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova, dobila pozitivnu ocjenu.
Plenković je na konferenciji za novinare u petak u Banskim dvorima podsjetio da je vlada nominirala Šuicu za članicu Europske komisije, a njezina buduća predsjednica Ursula von der Leyen definirala je Šuičin resor.
Radi se o dvije izrazito važne teme za Hrvatsku i cijelu Europu, demokraciju i demografiju, kazao je Plenković.
"Očekujemo da će Komisija u svom radu, a osobito Dubravka Šuica, zadužena za te dvije važne aktivnosti, napraviti iskorake koji će pomoći državama članicama da rješavaju pitanje demografske revitalizacije", kazao je Plenković.
Istaknuo je da je demografija prvi puta u opisu posla jedne povjerenice u povijesti europskog projekta.
"Ta je tema za nas posebno važna zbog negativnog prirodnog priraštaja Hrvatske", rekao je premijer, dodajući da od tog velikog problema nisu imune ni brojne druge članice Unije.
Također je kazao da je posebno važno je da je Šuica i jedna od osmero potpredsjednika Komisije.
"Smatram da je to sjajan uspjeh za Hrvatsku koja je najmlađa članica Unije. Na taj način smo osnažili položaj Hrvatske u EU i utjecaj koji imamo u institucijama Unije", ocijenio je šef vlade.
Osvrnuvši se na saslušanje Dubravke Šuice u Europskom parlamentu, ocijenio je da je pokazala visoki stupanj poznavanja tematike kojom će se baviti.
Na pitanje je li bilo potrebe da napadne GONG s obzirom da je pitanje vezano za Šuičinu imovinsku karticu zanimalo i neke zastupnike na saslušanju, Plenković je rekao da ne zna tko se osjećao napadnut, ali da je indikativno da nitko nije otvarao problem Šuičine imovine kada je bila kandidatkinja na izborima za EP u tri navrata, 2013., 2014. i 2019.
"Ne sjećam se da je ikada otvarano to pitanje. Ovdje se radilo o političkoj želji da se upravo sada od toga napravi otvoreno pitanje", kazao je Plenković, istaknuvši da je Šuica prošla na Odboru za pravna pitanja bez ikakvog upitnika.
Premijer je dodao i kako je eurozastupnik koji je jučer na saslušanju postavio pitanje Šuičine imovine nevažan. "On pripada u skupinu onih koji ne pripadaju nikome. To je težina zastupnika koji ju je to pitao", rekao je Plenković.
Napetosti u koaliciji
Plenković se uoči press konferencije sastao s koalicijskim partnerima, a uoči sastanka situaciju je malo zakuhao HNS-ov Milorad Batinić koji je javno rekao da nije zadovoljan premijerovim statičkim djelovanjem kada je u pitanju povećanje plaća prosvjetara...
''Meni je bila zanimljivija izjava Batinićeva izjava, a to sam mu i rekao maloprije. Nije to dobro. Prvo, učitelji će za mjesec dana dobiti još dva posto veću plaću. U zdravstvu smo digli plaće za 18% za vrijeme našeg mandata, u zadnje tri godine. Postoje tri paralelna modula kako se pregovara - o kolektivnom ugovoru, o gradskom kolektivnom ugovoru, postoje koeficijenti koje Vlada mijenja… Nema nikoga u Vladi tko odmah ne bi htio povećati plaće u prosvjeti, ali moramo voditi računa o ukupnim sredstvima koje država ima na raspolaganju. Mi smo u našem mandatu nekoliko puta povećavali proračun za znanost i obrazovanje, razlikuju se u milijardama, pogledajte… Nije to reforma ministrice ili stranke, to je reforma Vlade. Ljudi su prihvatili kurikulum za hrvatski i povijest, ne vidim demonstracije - dakle, ljudi su to prihvatili. Mi smo sindikatima predložili mogućnost povećanja od 2% - to je ono što smo mogli ove godine. Vodimo racionalnu, odgovornu politiku i zbog toga imamo bolji rejting. Nismo kao SDP da ćemo ostaviti više od 70 milijardi duga'', rekao je Plenković.
VEZANE VIJESTI
''Moramo se moći dogovoriti i zato mi se ne sviđa kad netko od koalicijskih partnera izlazi u javnost komentirati kao statiku. Batinić mi je rekao da nije tako mislio. Dva posto rebalans, a vidjet ćemo što možemo za iduću godinu", poručio je.
Novinari su ga pitali zašto ne bi povukao odluku o snižavanju PDV-a i tako osigurao dvije milijarde kuna za eventualno povećanje plaća javnim službama.
''Razmišljamo o svemu pa razmišljamo i o tome, mi smo misleći ljudi'', kazao je Plenković.
Zašto HDZ nije podržao Loru Vidović?
Pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović HDZ nije htio potpisati zahtjev za kandidaturu za Europskog ombudsmana, a Plenkovića su novinari upitali zašto to nije učinjeno.
Plenković je tom prilikom nabrojao osam žena koje su se profilirale na čela raznih europskih institucija, spomenuvši, među ostalima, Ivanu Maletić, Mariju Pejčinović Burić i Maju Markovčić Kostelac te, naposljetku, Dubravku Šuicu.
"Mene čudi da netko tko je na čelu jedne od institucija u Republici Hrvatskoj, a sigurno da pravobraniteljica jest na čelu jedne od institucija, ide u takvu kandidaturu bez da ja kao predsjednik Vlade išta o tome znam, nisam dobio obavijest, nitko me nije kontaktirao, nisam znao da ima takve ambicije. Ostao sam zatečen da se događaju stvari da netko tko je na čelu institucije u Hrvatskoj sa željom da ide u europsku instituciju ne kaže svojoj Vladi što radi. Nema tu apriori negativnog stava, nego obrnuto, te stvari se treba raditi sustavno, pronicljivo, mudro, da uspiju", rekao je Plenković.
Znao sam da će kandidatura biti objavljena
Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izrazio je u petak zadovoljstvo objavom kandidature predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović za drugi mandat na Pantovčaku, rekavši da je njezin govor doživio kao želju da nastavi na temelju dosadašnjih postignuća.
"Zadovoljan sam objavom kandidature i znao sam kada će ta kandidatura biti objavljena", kazao je na konferenciji za novinare
Naveo je i da govor Grabar-Kitarović nije doživio ni na koji način posebno kritičnim prema vladi, već kao njezinu želju da nastavi na temelju dosadašnjih postignuća u svom mandatu da dotakne pitanja koja riješavamo.
Nije konkretno odgovorio na upit kada će biti održani predsjednički izbori kratko poručivši da će odluku o tome vlada donijeti na vrijeme.
Upitan za komentar današnjeg prosvjeda roditelja njegovatelja pred Ministarstvom socijalne skrbi s kojeg su ukazali na situaciju u koju su dovedene osobe s invaliditetom, Plenković je rekao kako zna za taj problem i s ministricom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković će tražiti rješenje.
"Mislim da smo uvijek pokazivali veliku osjetljivost prema svima onima koji su na ovaj ili onaj način ranjive skupine - od osoba s invaliditetom do roditelja koji praktično moraju 24-satnu skrb posvećivati djeci", kazao je.
Na novinarski upit kako je "primirio Hvidru i predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca, premijer je podsjetio kako je njegov cilj 2016. godine bio da smanji tenzije i podjele te radi na snošljivosti i dijalogu u visoko polariziranom društvu.
"Ukoliko je predsjednik Franjo Tuđman 1990-tih godina vodio računa računa da u svim HDZ-ovim vladama gotovo uvijek bude jedan ministar koji je pripadnik srpske manjine, onda je on bio jako pametan, mudar čovjek i državnik. To je radio s ciljem i sa smislom. I u vremenu kada je hrvatski teritorij bio okupiran, on je na tome inzistirao", istaknuo je Plenković
Ne zna zašto bi to i sada nekom bio problem ako smo nakon 2000-tih i "Hristos se rodi" imali koaliciju s SDSS-om i da je Slobodan Uzelac tada bio potpredsjednik Vlade i sjedio bliže premijerki Jadranki Kosor nego ministar vanjskih poslova.
Smatra da to sada u 2019. nije upitno već je stečevina HDZ-a.
"To ne može biti problem i za mene neće biti nikakav problem. Zato ću biti taj lider koji će reći: Da, 2016. s manjinama, da, danas s manjinama i da, sutra s manjinama. Ako je to nekome problem onda je to problem onoga kome je to problem, a ne meni. Tu neću odstupiti ni milimetra", poručio je.
Dodao je i kako to ne znači da se slaže s tri Pupovčeve kvalifikacije nakon incidenta u Uzdolju.
Plenković je rekao i da je njegova vlada napravila sve što je mogla vezano uz dignitet Domovinskog rata jer je, istaknuo je, to ključno i nužno za Hrvatsku i hrvatsko društvo.
Istaknuvši važnost uključenosti manjina u hrvatsko društvo i da se one u našoj zemlji osjećaju dobro, premijer je rekao da se onda može i brinuti kako će se osjećati Hrvati u Srbiji, BiH i drugdje.
"Zainteresiran sam da se Hrvati u Srbiji osjećaju dobro, da se Hrvati u BiH osjećaju dobro kao konstitutivan narod te da se i drugdje gdje su manjina osjećaju dobro", naglasio je.
