Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,4 posto u prvom tromjesečju ohrabrujući je signal za nastavak poduzimanja reformi i mjera koje će osnažiti otpornost hrvatskog gospodarstva u ovoj krizi, priopćeno je u petak iz Vlade.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski BDP u prvome tromjesečju 2020. godine realno je bio 0,4 posto veći u odnosu na isto tromjesečje 2019. godine.
Time je nastavljen trend gospodarskog rasta koji kontinuirano traje od trećeg tromjesečja 2014. godine, ističu u Vladi te dodaju da se taj rast bilježi unatoč mjerama u borbi protiv koronavirusa koje su uvedene 19. ožujka te u okolnostima kada se na razini EU-27 bilježi pad BDP-a u prvom tromjesečju ove godine.
'Ohrabrujući je signal za nastavak poduzimanja reformi'
„Činjenica da u prvom kvartalu, unatoč okolnostima epidemije koronavirusa, bilježimo porast BDP-a od 0,4 posto ohrabrujući je signal za nastavak poduzimanja reformi i mjera koje će osnažiti otpornost hrvatskog gospodarstva u ovoj krizi. Hrvatska je uvela brze i snažne potpore privatnom gospodarskom sektoru te postigla dobru zdravstveno-epidemiološku sliku. U dosadašnjem mandatu, pokazali smo što znači odgovorno upravljanje javnim financijama, podizanje kreditnog rejtinga na investicijsku razinu, zdravi gospodarski rast, povećanje zaposlenosti i smanjena nezaposlenost. Zato smo ovu krizu dočekali znatno pripremljeniji nego u globalnoj krizi 2008. godine'', izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Kako se dalje navodi u priopćenju, Vlada će analizirati i pratiti efekte reaktivacije gospodarstva te slijedom toga nastaviti mjere potpore najugroženijim sektorima.
Na tom tragu, a s obzirom da je epidemiološka situacija u Hrvatskoj dobra, Vlada je izmijenila odluku o privremenoj zabrani prelaska granice za državljane niza zemalja te time otvorila Hrvatsku za turizam.
Gotovo petina čitavog proračuna
Ujedno, Program Europske komisije "EU sljedeće generacije'', koji je izrazito izdašan za Hrvatsku, jer donosi alokaciju od 10,013 milijarde eura u iduće četiri godine, što doseže gotovo 20 posto hrvatskoga BDP-a, važan je instrument koji ćemo iskoristiti za brži gospodarski oporavak i ulaganja u potpore za očuvanje radnih mjesta, mala i srednja poduzeća, digitalnu transformaciju te pomoć sektorima, ističe se u priopćenju.
Uz taj instrument oporavka i Višegodišnji financijski okvir EU-a u razdoblju od 2021. do 2027., Hrvatska će imati dvaput više sredstava na raspolaganju nego što je imala dosad, što pokazuje dodatnu razvojnu vrijednost članstva u EU, zaključuje se.
Najsporiji rast još od trećeg kvartala 2014.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto. To je i najsporiji rast od trećeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,2 posto.
Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.
To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.
