Savjet Vlade za Hrvate izvan RH u subotu je u Varaždinu počeo dvodnevnu sjednicu, a premijer Andrej Plenković poručio je tom prigodom kako je Hrvatska na svoju dijasporu ponosna, ali i da je cilj njegove Vlade stvoriti poticajne uvjete za povratak dijela iseljenika.
"Hrvatska je ponosna na Hrvate u BiH, Hrvate u svim državama oko Hrvatske, Hrvate diljem svijeta. Činjenica da nas ima u svim krajevima i da mnogi od vas daju doprinos domovini, srcem, dušom, poslovnim aktivnostima, kulturnim, umjetničkim, sportskim, bilo kojim drugim, predstavlja jedno veliko jedinstvo unutar hrvatskoga naroda i zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske. Ta vrsta zajedništva i međusobnog uvažavanja je visoko na listi prioriteta ove Vlade", naglasio je Plenković.
Naglasio je i kako je cilj njegove Vlade stvoriti poticajne uvjete za povratak dijela iseljenika.
Rekao je i da je povećana podršku projektima Hrvata u BiH za više od 50 posto, a udvostručena potpora hrvatskim nacionalnim manjinama u susjednim zemljama.
"U protekle tri godine financirali smo 1537 projekata diljem svijeta u vrijednosti 115 milijuna kuna", rekao je Plenković.
U Bosni i Hercegovini Hrvati moraju biti ravnopravni
BiH premijer je označio glavnom susjednom državom u kojoj Hrvati trebaju biti u potpunosti ravnopravan narod.
"Nadam se da ovo što čitam u današnjim medijima ide u dobrom smjeru u pogledu razgovora između političkih stranaka, prije svega HDZ BiH i SDA, a odnosi se na promjene izbornog zakona. Da se riješe anomalije i da se ne događaju situacije u kojima se preglasavaju Hrvati prigodom izbora u ključna predstavnička tijela“, kazao je Plenković.
Istaknuo je bezrezervnu podršku Hrvatske BiH na europskom putu, a kazao je i da se o temi Hrvata u Srbiji mora posebno voditi računa.
"Sve što se događa u Hrvatskoj u pogledu srpske manjine ima trenutne refleksije na položaj Hrvata u Srbiji. Zato je važno razumjeti našu politiku i njene refleksije prema položaju hrvatske manjine", poručio je predsjednik Vlade na početku sjednice Savjeta za Hrvate izvan RH.
Grbešić: Boji li se i srami Hrvatska svoje dijaspore?
Predsjednik Savjeta Ivan Grbešić na početku sjednice upitao se boji li se i srami Hrvatska svoje dijaspore. Smatra da se netko boji jer je ukinuto ministarstvo zaduženo za nju, a kasnije je bilo i promjena u načinu glasanja te je smanjen broj zastupnika s 12 na 3.
Kazao je da su se Hrvati, iako su bili van Hrvatske, borili za nju na čelu s braniteljima u domovini. Pobrojao je i uspjehe koje su Hrvati napravili u svijetu od sporta do gospodarstva. Također je dodao da veliki broj Hrvata dolazi u domovinu na godišnje odmore, a iznio je i brojke prema kojima je od 1991. do 2011. iz dijaspore u Hrvatsku stiglo oko 100 milijardi dolara, a da po nekim pokazateljima svake godine u Hrvatsku stiže oko 2 milijarde eura. Grbešić je zaključio da "ako nije u interesu suradnja, onda se treba zapitati čiji se interesi služe".
Predsjednik Vladinog Savjeta Grbešić pozdravio je nedavne izmjene Zakona o stjecanju državljanstva te dodao da je sada potrebna kampanja Vlade koja bi potaknula nove naraštaje iseljenika da ih što više zatraži i dobije državljanstvo.
Milas: Savjet je jedan od nositelja suradnje Vlade i iseljene Hrvatske
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, kazao je za Savjet da je jedan od nositelja suradnje Vlade i iseljene Hrvatske. Naglasio je i kako je, nakon sjednice Savjeta u Vukovaru, izmijenjen zakon koji direktno utječe na iseljenu Hrvatske.
Očekuje da će potaknuti Hrvate izvan Hrvatske da dobiju državljanstvo. Zaključio je da su nekada odlasci iz Hrvatske zbog raznih problema bili slabost, ali da se danas iseljenja Hrvatska može iskoristiti kao veliki potencijal i snaga.
Na dvodnevnoj sjednici u Varaždinu glavne teme o kojima će razgovarati članovi Savjeta su dopisno odnosno mogućnosti elektroničkog glasovanja, očuvanje hrvatskog jezika i identitet u dijaspori, položaju Hrvata u BiH-a te maksimiziranje mogućnosti HRT-a za Hrvate u dijaspori.
