Sjećate li se Zagrepčanina koji je u Facebook grupi objavio da iznajmljuje stan u Zagrebu za 3000 eura mjesečno, i tako očitao lekciju onima koji su smatrali da je to preskupo, dok istovremeno ne vide ništa sporno u najmu apartmana po cijeni od 100 eura dnevno ili više?
"Moj stan je uređen moderno i u glavnom gradu je gdje vaša djeca studiraju i hoće stan za 400 eura mjesečno. A ja moram platiti 100 eura dnevno kod vas. E, ne može“, napisao je Zagrepčanin nakon što su ga u komentarima uglavnom kritizirali oni koji žive na moru.
Vijest je, očekivano, postala viralna na društvenim mrežama, a objava ovog muškarca naišla je na podršku, jer ukazuje na problem cijena najma općenito.
A što je s pristojbom?
Pažnju nam je, međutim, privukao jedan drugi detalj: komentari korisnika društvenih mreža o tome da oni s mora koji posjeduju stanove ili kuće u Zagrebu ne plaćaju boravišnu pristojbu, što je uobičajena praksa za sve vlasnike vikendica na moru, a uglavnom su iz kontinentalnog dijela zemlje.
- "Jel' se na to plaća i boravišna pristojba kao kad odemo u strane dalmatinske zemlje?"
- "..trebali bismo i to uvesti kao i oni!"
- "Ne vidim u čemu je problem, zakaj najam ne bi bio po istoj cijeni kao na moru, s tim da na kontinentu rijetko tko plaća boravišnu pristojbu.
Doista, svatko tko ode na more, makar i u svoju vikendicu na godišnji odmor, dobro zna da mora platiti boravišnu pristojbu odnosno, turističku pristojbu.
Kako pojašnjavaju u Ministarstvu turizma, turistička pristojba vrijedi i naplaćuje se na području cijele Hrvatske.
Dakle, bilo bi logično da i onaj tko posjeduje stan ili kuću u Zagrebu, a ima prijavljeno prebivalište u nekom drugo gradu, dolaskom ovdje - makar na dan ili dva - plaća spomenutu pristojbu. No, je li to slučaj?
Razlog dolaska nije bitan za plaćanje pristojbe
Plaćanje turističke pristojbe zakonska je obveza sukladno članku 4. Zakona o turističkoj pristojbi (ZTP), a inspekcijski nadzor nad obračunom, naplatom i uplatom turističke pristojbe prema obavlja turistička inspekcija Državnog inspektorata RH.
Vlasnici kuće, apartmana ili stana za odmor i sve osobe koje noće u toj kući, apartmanu ili stanu, turističku pristojbu plaćaju po svakom ostvarenom noćenju ili pod određenim uvjetima u godišnjem paušalnom iznosu, pojašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva.
"Kućom, apartmanom ili stanom za odmor, u smislu ZTP, smatra se svaka zgrada, apartman ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski, a koji nije smještajni objekt u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost", pojašnjava Ministarstvo.
"Obveza plaćanja turističke pristojbe, kao što je već prethodno rečeno, sukladno članku 13. ZTP odnosi se na sve, bez obzira u kojoj općini ili gradu se nekretnina nalazi. Za procjenu postoji li obveza plaćanja turističke pristojbe nije bitan razlog dolaska", navode dalje u Ministarstvu.
Više iznimki nego pravila
Naravno, iznimke postoje, a kako to već u hrvatskom zakonodavstvu biva, popis iznimki u slučaju plaćanja turističke pristojbe gotovo je trostruko dulji od popisa onih koji pristojbu moraju plaćati.
Tako su od plaćanja iste, između ostalog, izuzeta djeca do 12 godina, osobe s invaliditetom od 70 posto i većim i jedan pratitelj, svi koji zbog potreba posla koriste smještaj u općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište, osobe koje uslugu noćenja koriste u okviru ostvarivanja prava na smještaj kao korisnici socijalne skrbi, studenti i đaci koji nemaju prebivalište u općini ili gradu u kojem se školuju…
"Đaci i studenti koji borave u đačkom ili studentskom domu, ne plaćaju turističku pristojbu sukladno članku 5., stavak 1., točka 7. ZTP. U slučaju najma stana, studenti i đaci koji nemaju prebivalište u toj općini ili gradu u kojem se školuju, ne plaćaju turističku pristojbu, već se primjenjuju propisi koji reguliraju najam, odnosno status prebivališta/boravišta", pojašnjavaju u Ministarstvu.
Ministarstvo smo zatražili i podatke o naplaćenim iznosima pristojbe na području Hrvatske. Objavit ćemo ih čim pristignu.
