Sprema se udar na energetske divove Europe? Pet ministara uputilo pismo: 'Stojimo ujedinjeni'

Pet ministara financija Europske unije poziva na porez na neočekivanu dobit energetskih tvrtki kao reakciju na rastuće cijene goriva zbog rata u Iranu, navodi se u pismu ministara upućenom Europskoj komisiji koje je Reuters dobio na uvid u subotu.

Ministri financija Njemačke, Italije, Španjolske, Portugala i Austrije uputili su zajednički poziv u pismu od petka, rekavši da bi takva mjera bila signal da "stojimo ujedinjeni i da smo u stanju poduzeti mjere".

"To bi također poslalo jasnu poruku da oni koji profitiraju od posljedica rata moraju dati svoj doprinos kako bi ublažili teret široj javnosti", napisali su, objavila je Hina.

Cijene nafte i plina naglo su porasle od početka američko-izraelskih napada na Iran 28. veljače, stvarajući cjenovni šok sličan energetskoj krizi kroz koju je Europa prošla nakon što je Rusija napala Ukrajinu 2022., iako zemlje EU sada dobivaju više energije iz obnovljivih izvora.

'Distorzija tržišta'

U pismu upućenom povjereniku EU za klimu Wopkeu Hoekstri, ministri su ukazali na sličan izvanredni porez u 2022. godini kako bi se riješili visoki troškovi energije.

"S obzirom na aktualne tržišne distorzije i fiskalna ograničenja, Europska komisija trebala bi brzo razviti sličan instrument doprinosa na razini EU-a utemeljen na čvrstoj pravnoj osnovi", napisali su.

U pismu nisu navedeni detalji o tome koju razinu poreza na neočekivane prihode ministri predlažu, niti na koje bi se tvrtke on odnosio.

Povjerenik bloka za energetiku rekao je u utorak da razmatra oživljavanje mjera energetske krize korištenih 2022. godine, uključujući prijedloge za ograničavanje mrežnih tarifa i poreza na električnu energiju.

EU je 2022. godine, nakon što je Rusija smanjila isporuku plina, uveo niz hitnih mjera, među kojima ograničenje cijena plina na razini EU-a, porez na neočekivane prihode energetskih tvrtki i ciljeve za ograničavanje potražnje za plinom.

Velika ovisnost Europe o uvozu goriva izlaže je utjecaju bliskoistočnog sukoba na globalne cijene energije. Cijene plina u Europi porasle su za više od 70 posto od početka američko-izraelskog rata s Iranom 28. veljače.

Povjerenik EU-a za energetiku Dan Jorgensen rekao je da je Bruxelles posebno zabrinut oko toga kako će Europa u kratkom roku nabavljati rafinirane naftne derivate poput mlaznog goriva i dizela.

POSLJEDICE SE OSJETE /

Nijemci otkazuju putovanja: Strah napravio svoje, evo gdje će najviše ići na odmor

Podsjetimo, hrvastka Vlada otpustita 35.000 tona dizela iz državnih rezervi kako bi ublažila cjenovni udar na građane. Trenutačno su cijene ograničene na 1,73 eura za litru dizela, dok litra benzina stoji 1,62 eura.

U ponedjeljak bi se trebale znati nove cijene goriva koje će vrijediti od utorka. Ekonomistica Marijana Ivanov dan ranije je gostujući u RTL-u Danas komentirala cijene goriva i inflaciju. 

Visoka inflacija u Hrvatskoj

Rekla je da je Hrvatska već dosegla srednji scenarij inflacije HNB-a od 4,8 posto, a razlozi za to dijelom leže u ranijem rastu cijena, još prije aktualne krize i rata. Dodatni pritisak donijele su cijene energenata koje su ubrzale inflaciju, a u najgorem scenariju mogle bi pogurati i cijene hrane, osobito zbog skupljeg goriva i umjetnih gnojiva.

Još nije jasno koliki će biti konačni udar rasta cijena nafte i goriva. Trenutno se rast najviše vidi kod goriva, dok su ostale cijene pod utjecajem povećane potražnje zbog Uskrsa i dolaska turističke sezone. Nova roba koja stiže već uključuje više troškove energije, pa su i cijene više, što se posebno primjećuje na tržnicama.

Ponašanje dobavljača koji zadržavaju robu u očekivanju viših cijena dio je tržišne logike i teško ga je spriječiti jer se roba prodaje onome tko ponudi više.

Što se tiče gospodarstva, Ivanov očekuje se usporavanje rasta BDP-a, ali ne i pad ili recesija u Hrvatskoj. Potražnja je i dalje snažna, a građani su se već donekle prilagodili višim cijenama.

Iako se u eurozoni, posebno u industrijski snažnim zemljama poput Njemačke, spominje mogućnost stagflacije (kombinacija visoke inflacije i gospodarskog pada), za Hrvatsku se takav scenarij zasad ne očekuje. Razlog su snažne investicije i korištenje EU fondova, koji održavaju gospodarsku aktivnost i potražnju.

Cijeli intervju ppročitajte OVDJE. 

POGLEDAJTE VIDEO Ekonomistica o najcrnjem scenarij za Hrvate: 'Cijene će rasti po ekstremno visokim stopama'