Mirovinska reforma koja je drugi dan u javnoj raspravi - nailazi na neodobravanje. Danas se nezadovoljnicima pridružila i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima. Smatraju je nepravednom i traže se da se dodatak od 27 posto isplati svim budućim umirovljenicima, a ne samo korisnicima prvog stupa. Budućnost drugog stupa nije jasna ni oporbi.
Puno je nepoznanica, a odgovore je u studio RTL-a došao dati ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.
Vaša reforma uvjetuje budućim umirovljenicima da državi prepuste ušteđevine iz 2. stupa, ako žele dobiti dodatak od 27 posto u 1. stupu. Zašto onda ne ukinete drugi stup?
"Upravo želimo ojačati 2.stup. Ova reforma cilja tri skupine umirovljenika, želimo veće mirovine za sadašnje i buduće umirovljenike, rekordno smo ih povećali preko 6 posto u mandatu ove Vlade. Najranjivija je skupina ona koja ide idućih 10-15 godina u mirovinu, oni bez reforme će imati 600-700 kuna manju mirovinu u prosjeku. Vlada to neće dopustiti. Rješenje tog problema, tzv. 27 posto, košta 40 milijardi kuna do 2040. To je 50 posto više od svega što je država zadnjih 30 godina uložila u brodogradnju. Želimo apsolutno svima dati, ali da je to financijski i proračunski održivo."
Kombiniranim isplatama iz 1. i 2. stupa 95 posto ljudi imat će manje mirovine, a samo 5 posto građana s najvećim plaćama imalo bi koristi od isplate iz oba stupa. Imate li drugi scenarij?
"Radimo i na drugom scenariju, da damo 27 posto i za drugi stup, ali ono ne rješava pitanje 300.000 građana koji su zarađivali od minimalne do prosječne plaće. Oni će neovisno o tom 27 posto dodatku imati niže mirovine od najnižih. Otvoreni smo za sve prijedloge, i financijske industrije, i oporbe i koalicije. Želimo ljudima omogućiti dostojne mirovine. Želim umiriti umirovljenike. Mirovine će rasti, neće padati, ali kao odgovorna vlada ne želimo trošak prebaciti na iduće vlade, želimo rješenje koje je održivo za proračun".
Vi želite rad do 67. i penalizaciju ranijeg odlaska u mirovinu. Sindikati zbog toga najavljuju prosvjed. Ima li prostora za pregovore o tome?
"Ovo su bili razgovori. Većina ljudi se ne treba bojati, ići će između 61. i 65. godine u mirovinu. Samo 20 posto umirovljenika je odradilo puni radni staž od 40 godina, većina nije za to kriva. Oni koji su rano ušli u svijet rada moći će već sa 61. u mirovinu. Sa 67. godina će raditi samo oni koji nisu stigli uprihoditi dovoljno staža".
Biti saborski zastupnik sa 67 nije problem koliko, primjerice, biti medicinska sestra te dobi. Razrađujete li katalog zanimanja za raniju mirovinu, umjesto da kažnjavate radnike?
"Medicinske sestre mogu sa 61. godinom u mirovinu. Svjesni smo da neki neće moći raditi do 67. Radimo na tome da ima i institut dugotrajnog osiguranika. Građani ne trebaju biti u panici. Pozivam sindikate na razgovor da im još jednom sve argumente objasnimo."
Obećali ste riješiti problem cenzusa kod onih koji su zbog porasta mirovine izgubili besplatno dopunsko zdravstveno?
"Riješit ćemo ga, uvest ćemo indeksaciju, kako rastu mirovine tako će rasti i cenzus za dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Umirovljenici ne trebaju brinuti. Bit će to vrlo skoro, zakon treba izmijeniti. Kako rastu mirovine, uvest ćemo i indeksaciju. Sve nuspojave ćemo rješavati."
Jeste li računali kad ćete u mirovinu?
"Nisam računao za sebe, počeo sam raditi 2004. pa ću vjerojatno u mirovinu sa 65-66."
Znači kada govorite o onima koji su imali idealne uvjete to ste Vi?
"Ne, govorim da svi oni koji uspiju akumulirati 40 godina moći će ići ranije. Dakle oni koji su rano radili moći će sa 61 godinom, oni koji su studirali sa 65 godina a do 67 će samo trebati raditi oni koji nisu akumulirali 40 godina staža, i to im daje vremena da uplate novac i sebi kroz drugi stup i u mirovinski sustav."
