Sisačko-moslavački župan, HDZ-ov Ivo Žinić u svojoj je imovinskoj kartici naveo kako mu plaća iznosi 18.091 kunu. Supruga Nena zaradi 5800 kuna, a njihov sin Dario, ujedno i dogradonačelnik Gline ima 8585 kuna mjesečno. Uz to, drugi sin, Andrej, radi u glinskoj kaznionici, a plaća mu nije javna. No, cijela obitelj je prijavljena i živi u kući u državnom vlasništvu, za koju 12 godina nisu trebali plaćati najam. Štoviše, Žinić je u istoj imovinskoj kartici naveo da je kuću dobio darovnim ugovorom, doznaje 24sata. No, tu kuću država uopće nije darovala, već je pokrenula reviziju ima li ova obitelj pravo na tu kuću, pišu.
Prije nego što je postao županom, Žinić je obnašao visoke funkcije u različitim ministarstvima te u Uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Na toj dužnosti mu je povjeren i posao glavnog inženjera za obnovu Banije nakon rata, zbog čega se nakon potresa, zbog mnoštva oštećenih ili uništenih kuća novije gradnje, preispituje i njegova odgovornost.
Država ih zbrinula
No, kuća u Runjaninovoj 7 u Glini, koja je dobila zelenu naljepnicu nakon potresa, dodijeljena je na privremeno korištenje obitelji Žinić 1995. godine. Država je do ukidanja zakona 1998. na sličan način zbrinula tisuće prognanika i izbjeglica u 19.000 praznih nekretnina diljem Hrvatske. Ukidanjem zakona, vlasti su morale vratiti nekretnine stvarnim vlasnicima ili ih otkupiti. Kako Žinićevi ne bi završili na cesti, Agencija za promet nekretninama odlučila je otkupiti njihovu kuću.
"Nekretnina na adresi Runjaninova 7 nalazi se u nadležnosti Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje i nije darovana niti je na bilo koji drugi način otuđena, dakle ista je u vlasništvu Republike Hrvatske. Kupoprodajnim ugovorom sklopljenim 31. prosinca 1999. godine između vlasnika navedene nekretnine i Agencije za pravni promet nekretninama, nekretnina postaje vlasništvom Republike Hrvatske. Navedena agencija je s članovima obitelji Žinić dana 18. siječnja 2000. godine sklopila ugovor o najmu", odgovorili su iz Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, u kojem je Žinić nekoć radio, a sada ga vodi HDZ-ov Tomislav Mažar.
05.01.2021., Glina - Obilazak drvnog centra Glina, tvrtke u sastavu Serif Grup, koji je postao centar za pomoc stradalima od potresa u Sisacko-moslavackoj zupaniji. Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic, sisacko-moslavacki zupan Ivo Zinic Photo: Matija Habljak/PIXSELL
Oslobođen najma od 2008.
iz APN-a nisu htjeli otkriti od koga su otkupili kuću i po kojoj cijeni. No, zato su otkrili visinu najma koju su Žinićevi morali plaćati. Potvrdili su da je Žinić bio uredan platiša, ali svega osam godina. Naime, APN je tada prepustio niz nekretnina Upravi za posebna područja državne skrbi, koja je bila u sastavu Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Od 1118 otkupljenih objekata, Uprava je dobila 459 nekretnina na područjima posebne državne skrbi, među njima i Žinićevu kuću.
"Prema tada važećim pozitivnim pravnim propisima, APN je imao propisanu visinu najamnine od jedne do 100 kuna. Za predmetni ugovor o najmu visina je iznosila 100 kuna. Gospodin Žinić nema nepodmirenih dugovanja. Kako je i objekt koji je koristio gospodin Žinić određen da bude prenesen na daljnje raspolaganje Upravi, APN je dana 27. listopada 2008. godine raskinuo ugovor o najmu s gospodinom Žinićem, predao cjelokupnu dokumentaciju Upravi i nekretninu isknjižio iz svoje balance, a predmet arhivirao", pojasnili su za 24sata iz APN-a.
Žinić je u to vrijeme bio ravnatelj Uprave za integrirani regionalni razvoj u istom ministarstvu koje je tada dobilo na upravljanje kuću u kojoj on živi. Tako su Žinići oslobođeni plaćanja najamnine od 100 kuna za, kako se navodi u katastru, objekt od 107 četvornih metara, plus dvorište od 479 kvadrata, garažu od 34 kvadrata i nadstrešnicu od 30 kvadrata. Ovdje vrijedi spomenuti kako je površina kuće zapravo i dvostruko veća, jer ima kat. Zanimljivo, kuću koja nije etažirana, niti je upisana u zemljišne knjige, Žinić u imovinskoj kartici procjenjuje na 280.000 kuna.
Sam sebi potpisuje odluku o korištenju
Nije poznato plaća li on u ovom trenutku bilo kakve naknade za korištenje te kuće. Ali, to nije sve. U međuvremenu se ponovno promijenio zakon, pa je Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje dobio obvezu napraviti reviziju svih dodijeljenih nekretnina. Stoga su poslali Uredu državne uprave Sisačko-moslavačke županije zahtjev da provjeri ima li obitelj Žinić i dalje pravo na korištenje kuće. Da bi imao pravo, Žinić ne smije posjedovati drugu nekretninu, a utvrđuje se i je li ju ikad imao, pa prodao.
"Zahtjev smo poslali 30. listopada 2019. godine. Do danas nismo dobili odluku", kažu u Središnjem uredu za 24 sata. Za to vrijeme je promijenjen još jedan zakon, pa su Uredi državne uprave lani pripojeni županijama. U ovom slučaju, to znači da Žinić sam sebi može potpisati odluku o tome ima li pravo koristiti kuću, a prije toga će i sam sebi provjeriti zadovoljava li sve kriterije. O cijeloj se priči Sisačko-moslavački župan nije oglasio i nije odgovorio na upit novinara 24 sata.
Čini se kako radari Andreja Plenkovića koji, prema vlastitom priznanju, u "tri sekunde otkrivaju kakvu tko ima agendu", ovog puta nisu bili učinkoviti.
