Ministarstvo financija u savjetovanje je pustilo prijedlog novog zakona koji je pomalo zbunio, pa i uznemirio građane Republike Hrvatske. Kako bi se detektirale kriminalne radnje s pranjem novca, prema tom zakonu bi Carinska uprava, porezna uprava, DORH i policija mogli dobiti uvid u bankovne račune građana.
Kako bismo provjerili o čemu se točno radi, te koje podatke će institucije moći vidjeti, a koje ne, poslali smo upit Ministarstvu financija, koje nam je još jednom detaljno objasnilo o čemu se točno radi.
"Zakonom o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istrage ili progona teških kaznenih djela, u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela", pojasnili su nam iz Ministarstva financija na naš upit.
Pristup identifikacijskim podacima
Predloženim zakonskim rješenjem se nadležnim tijelima (policija, Državno odvjetništvo, Porezna uprava, Carinska uprava) propisuje izravan pristup informacijama o bankovnim računima sadržanim u Jedinstvenom registru računa, radi obavljanja zadaća u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela i praćenja te zamrzavanja nezakonite imovinske koristi.
"Nadležna tijela će za obavljanje poslova propisanih Zakonom imati izravan pristup identifikacijskim podacima o imateljima bankovnih računa, o osobama ovlaštenim za raspolaganje sredstvima na računu, o stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, te sefovima fizičkih i pravnih osoba", kažu nadalje pa dodaju da podaci koji se vode u Jedinstvenom registru računa, a kojima će nadležna tijela imati izravan pristup, ne sadrže podatke o prometima po računima odnosno stanjima po računima.
Iz Ministarstva financija napomenuli su kako su službenici Carinske uprave i Porezne uprave sukladno zakonskim propisima ovlašteni provoditi dokazne radnje povjerene od nadležnog državnog odvjetnika sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku.
Na pitanje postoji li tu prostor za zloupotrebu podataka, iz ministarstva su naglasili da se "u skladu s odredbama Direktive (EU) 2019/1153, u okviru obrade osobnih podataka na temelju Zakona u potpunosti poštuje pravo na zaštitu osobnih podataka".
Problem povjerenja u institucije
O prijedlogu ovog zakona za portal Net.hr govorio je i bivši ministar financija Slavko Linić, koji je istaknuo da je kod nas najveći problem povjerenje u institucije. "Kada promatrate kako cure informacije iz DORH-a, onda je uvijek upitna tajnost. Ja se pitam čemu uopće Zakon o zaštiti osobnih podataka i bilo čega. Nismo mi društvo u kojem vi možete vjerovati institucijama. To je politički upitno, moralno upitno, kako god hoćete", rekao je Linić.
Bivši ministar dodao je kako mi i sada imamo mehanizme, odnosno institucije koje se bave ovim problemima. "Mi i sada imamo institucije; institucija koja prati sve transakcije u bankama je Ured za sprječavanje pranja novca koji sve to kontrolira. Nikada ništa nije išlo van, sve nezakonitosti koje se otkriju daju se policiji i DORH-u, otvara se istraga i onda oni dobiju dozvolu od suda da sve to kontroliraju. Taj sustav danas postoji, kroz taj Ured koji se nalazi pri ministarstvu financija. Oni kontroliraju sve transakcije koje im se učine sumnjive. Oni imaju uvid kada utvrde da nešto nije u redu, daju DORH-u i policiji i tada oni dobiju dozvolu od suda i ulazi se u račune", pojasnio je, dodavši da i Porezna uprava može utvrditi sumnjive stvari, kroz praćenje imovine i prihoda, a što porezna mora činiti.
