Ministarstvo financija u javnu raspravu uputilo je zakonski prijedlog prema kojem bi pristup registru računa tvrtki i građana u bankama, osim Ureda za sprječavanje pranja novca, ubuduće dobili i Državno odvjetništvo, carina, policija i Porezna uprava. Ova najava pomalo je uznemirila javnost koja nije oduševljena činjenicom da im uvid u račune imaju brojne institucije, s obzirom na to da nedostaje povjerenje građana u neke od tih institucija.
O čemu se točno radi i zbog čega se Vlada odlučila na taj potez? U nastavku donosimo pregled svih ključnih točaka koje do sada znamo o ovoj temi.
1. O čemu se uopće radi?
Riječ je o prijedlogu Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela, što uključuje identifikaciju, praćenje i zamrzavanje imovine povezane s tim djelima. Prijedlog zakona Ministarstvo financija pustilo je u javnu raspravu, gdje će biti do 29. travnja 2022. godine.
2. Zašto se spremaju izmjene zakona?
Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela.
3. Što propisuje Direktiva?
Direktiva (EU) 2019/1153 propisuje mogućnost imenovanja jednog ili više tijela koje će imati ovlast za izravan i trenutačan pristup informacijama o bankovnim računima te za pretraživanje tih informacija radi obavljanja svojih zadaća u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona teškog kaznenog djela ili pružanja potpore kaznenoj istrazi teškog kaznenog djela, što uključuje identifikaciju, praćenje i zamrzavanje imovine povezane s takvom istragom, navode iz ministarstva financija.
Pristup i pretraživanje smatraju se izravnima i trenutačnima, između ostalog, ako nacionalna tijela koja upravljaju središnjim registrima bankovnih računa žurno šalju informacije o bankovnom računu nadležnim tijelima putem automatskog mehanizma, pod uvjetom da nikakve posredničke institucije ne mogu utjecati na tražene podatke ili informacije koje treba pružiti. Ako se imenuje samo jedno nadležno tijelo tada to mora biti ured za oduzimanje imovinske koristi.
4. Što će točno institucije moći vidjeti?
Navedene institucije imat će pristup Jedinstvenom registru računa (JRR), koji je kao središnji registar bankovnih računa 2002. godine ustrojila i vodi ga Financijska agencija. Osim podataka o broju i vlasnicima računa u bankama, sadrži i podatke o računima za plaćanje, ugovorima o štednji i depozitima u kreditnim unijama te brojeve sefova s podacima o njihovim vlasnicima. U registar su uključeni i podaci o računima potrošača te otvorenima u bankama koje posluju u Hrvatskoj.
Jedinstveni registar računa ne sadrži podatke o stanju na računima.
5. Kako će se zaštititi GDPR?
Na obradu i zaštitu osobnih podataka u okviru ovoga Zakona primjenjivat će se pravila o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhe sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija kao i odredbe zakona kojima se regulira zaštita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj, navelo je Ministarstvo financija.
S obzirom na osjetljivost financijskih podataka koje bi financijsko-obavještajna jedinica trebala analizirati i potrebne mjere za zaštitu podataka, Zakonom se utvrđuje vrsta i opseg informacija koje se mogu razmjenjivati između imenovanih nadležnih tijela različitih država članica. Uvid u evidencije koje se vode sukladno zakonu obavljat će nadzorno tijelo, odnosno Agencija za zaštitu osobnih podataka.
6. Što kaže struka?
Bivši ministar financija Slavko Linić u razgovoru za Net.hr istaknuo je da je ulazak u svaki račun problem povjerenja u institucije, ali i da mi i sada imamo institucije koje se bave ovim problemima. Rekao je kako je on za kontrolu, ali uz postojeće institucije koje imaju pravo na to - uz Ured za sprječavanje pranja novca, uz Poreznu upravu koja može kontrolom imovine i prihoda utvrditi nesrazmjere i krenuti u to.
"Opći pristup bankovnim računima mislim da neće biti dobar, čisto zbog povjerenja u institucije. Tada će se još više gubiti povjerenje u institucije i to će sve slabiti državu", rekao je Linić.
7. Ministarstvo pojasnilo zašto građani ne trebaju strahovati
Na novi zakon osvrnuo se u srijedu i državni tajnik pri ministarstvu financija, Stjepan Čuraj, koji je kazao da građani ne moraju strahovati zbog ulaska u njihove račune, "ništa više nego što je potrebno prema našim pozitivnim propisima za dobivanje takvih podataka, o tome odlučuje sud kao i do sada". Pojasnio je da se zakonskim prijedlogom samo uklanja jedna stepenica koja je bila potrebna u predistražnom i istražnom postupku te omogućava istražnim tijelima da dobiju potrebne podatke.
"Time se zapravo olakšava nešto što su do sada sva tijela u postupku imala pravo, samo dužim administrativnim putem. Ne govorimo apsolutno ni o kakvim podacima o stanju i prometu na računu, nego samo o informacijama o stvarnim vlasnicima računa ili bankovnim sefovima i ovlaštenicima, sve s ciljem da bi se olakšale istrage, eventualni kazneni progon i sprečavanje kaznenih djela", rekao je Čuraj.
