U digitalnom dobu, gdje djeca provode sate iza ekrana, roditelji često nisu ni svjesni mračnog svijeta koji im je dostupan na samo jedan klik. Seksualni predatori, sofisticirane metode ucjene i brutalni sadržaji postali su dio zastrašujuće svakodnevice s kojom se suočava policija. Anita Matijević, voditeljica Odjela za maloljetničku delikvenciju Ravnateljstva policije i prva žena u Hrvatskoj na toj poziciji, u podcastu "Offline" s reporterkom RTL-a Danas Ivanom Ivandom Rožić otkrila je šokantne detalje iz istraga i uputila dramatičan apel roditeljima i cijelom društvu.

Foto: Net.hr

"To nije posao, to je poziv. To je nešto što živite", ističe Matijević, čiji se radni dan sastoji od suočavanja s najtežim kaznenim djelima koja ostavljaju cjeloživotne posljedice na najranjivije – djecu. No, najveća promjena i najveći izazov u posljednjih dvadesetak godina stigao je s internetom.

Znaju li roditelji što im djeca rade na mobitelima?

Na pitanje znaju li roditelji što im djeca rade online, Matijević odgovara kratko i odlučno: "Apsolutno ne. Većina roditelja ne zna." Problem, kako objašnjava, leži u pogrešnom shvaćanju prava djeteta na privatnost.

"Roditelj, po Obiteljskom zakonu, članak 95, ne da ima pravo, nego ima dužnost nadzirati svoje dijete u druženju s drugim osobama i nadzirati njegove komunikacije u online prostoru", naglašava Matijević. U praksi, situacija je alarmantna. Djeca mlađa od 13 godina, kojima većina društvenih mreža zabranjuje otvaranje profila, masovno ih koriste, često uz prešutno odobrenje ili neznanje roditelja.

Posljedice su razorne. "Naša djeca žrtve su sve niže kronološke dobi. Imamo djecu od osam godina koja se dopisuju s potpuno nepoznatim osobama i koja rade vrlo eksplicitne seksualne radnje pred kamerom te takve snimke šalju počiniteljima. Njihovi roditelji nemaju pojma što njihovo osmogodišnje dijete radi s tim mobitelom u svojoj sobi iza zatvorenih vrata", upozorava Matijević.

Foto: Net.hr

Sofisticirani predatori s priručnicima za zlostavljanje

Nekada su žrtve online predatora uglavnom bile tinejdžerice, no danas su to osnovnoškolska, pa čak i predškolska djeca. Počinitelji koriste izrazito sofisticirane metode, a policija je u pretragama njihovih računala pronalazila i svojevrsne priručnike za zlostavljanje.

"U jednoj pretrazi nedavno smo našli skicu koju si je počinitelj napravio – koji sleng mladi koriste, gdje izlaze, koje su im teme. Napravio si je podsjetnik kako da se što vjernije predstavlja kao šesnaestogodišnjak", otkriva Matijević.

Predatori, kaže, dijele međusobno vodiče o tome kako zavesti dijete, kako ga pripremiti za seksualno zlostavljanje i, ključno, kako osigurati da se dijete nikome ne povjeri. Često grade dubok emocionalni odnos, postaju osoba od povjerenja, netko tko dijete "razumije", čime normaliziraju zlostavljanje do te mjere da ga dijete u početku ni ne percipira kao nešto loše.

Spirala ucjena, srama i straha

Jedan od najčešćih oblika online nasilja je tzv. "sextortion" – seksualna iznuda. Komunikacija kreće bezazleno, komplimentima, a zatim eskalira do traženja eksplicitnih fotografija. Kada dijete pošalje prvu fotografiju, upada u zamku.

"Nakon toga ide sljedeća poruka: 'Ili ćeš uplatiti 100 eura ili ovo ide tvojim roditeljima'", objašnjava Matijević. Djeca se tada nađu u spirali straha i srama. Boje se povjeriti roditeljima jer ih je sram što su nasjeli i strah ih je kazne, poput oduzimanja mobitela. Zbog toga su spremni na sve, od posuđivanja novca do krađe unutar vlastite obitelji, samo kako bi ispunili zahtjeve ucjenjivača koji postaju sve brutalniji.

Foto: Net.hr

Bitka protiv vjetrenjača: Hoće li policija ostati u mraku?

Hrvatska policija, kroz operativne akcije poput "Nemezide", identificirala je u posljednjih nekoliko godina 260 djece žrtava i razriješila preko 550 kaznenih djela, najviše zahvaljujući dojavama pružatelja internetskih usluga. Te tvrtke, koristeći umjetnu inteligenciju, detektiraju sadržaje seksualnog zlostavljanja djece i na dobrovoljnoj bazi ih prijavljuju policijama diljem svijeta.

Međutim, taj ključni izvor informacija uskoro bi mogao presušiti. Zbog nesuglasica oko nove europske uredbe, koju su kritičari pogrešno prozvali "kontrolom chata", postoji realna opasnost da će od travnja iduće godine pružatelji usluga, zbog direktive o privatnosti, prestati dijeliti te podatke.

"Ako se nešto ne desi do četvrtog mjeseca, ostat ćemo u potpunom mraku. To znači da će počinitelji imati sigurna mjesta na kojima mogu bez ikakvog straha razmjenjivati najbrutalnije snimke zlostavljane djece", s ogorčenjem govori Matijević, izražavajući frustraciju zbog političara koji, kako kaže, neinformirano govore o temi i ne shvaćaju što je na kocki.

"Blago rečeno, poludim. Koji mehanizam da mi upotrijebimo u detekciji brutalnog seksualnog zlostavljanja šestomjesečne bebe unutar obitelji? Upravo zahvaljujući tim dojavama mi danas ulazimo u kuće takvim osobama", poručuje Matijević.

Foto: Net.hr

Zaštita žrtve ispred svega

Na čestu kritiku javnosti zašto se ne objavljuju imena počinitelja, Matijević odgovara da je razlog isključivo zaštita žrtve. Objavom identiteta oca, susjeda, trenera ili profesora, cijela okolina bi stigmatizirala i nagađala o identitetu djeteta, što bi dovelo do ponovne traumatizacije. "Nama je najvažnije obećanje koje damo žrtvi – da će ono što nam ispriča ostati tajna. Zamislite kako se osjećamo kada detalji ipak procure u medije."

Za kraj, poručuje roditeljima da moraju imati "petlje, razuma i odgovornosti". Postavljanje granica i nadzor online aktivnosti nisu ograničavanje slobode, već briga i ljubav.

"Kada vam dijete kaže 'ali svi imaju', odgovor je: 'Zato što te volim i brinem o tebi'. Sjednite s djetetom, prođite zajedno kroz njegove profile, komentirajte sadržaje. To je briga za vlastito dijete", zaključuje Matijević.