Automobil s dizelskim motorom nekad je bio omiljeni izbor hrvatskog kupca. Trajnost i robusnost uz nižu cijenu goriva kompenzirali su nešto višu cijenu u odnosu na benzince. Ali ništa više nije kao nekad pa ni dizel. Em je gorivo postalo skuplje od benzina em su zbog emisije štetnih plinova dizelski motori došli na udar viših trošarina pa današnji kupac treba dobro odvagnuti u čemu će se voziti.
10 kuna i 25 lipa benzin. I malu, ali ipak veliku lipu skuplji dizel. Drugi put u povijesti, a za onaj prvi put morali smo kopati duboko u našu arhivu. Sve do ožujka 2008.
Onima koji su kupili dizelaša da bi značajnije uštedjeli na gorivu, stiže procjena stručnjaka koja im se neće svidjeti.
"Ja ne mislim da će u budućnosti dizel biti jeftiniji od benzina. Cijene će biti podjednake. Neće bili velike razlike kakve je bilo prije 10-15 godina", ocijenio je Miro Skalicki, stručnjak za energetiku.
Nakon silnih dizelgejtova i fokusiranja proizvođača na benzince, ove je godine prodano više novih benzinaca nego dizelaša.
"Ti trendovi već sad govore što se tiče novih vozila 56 posto su benzinci, a 40 posto dizelaši", kaže je Hrvoje Paver, Udruženje trgovine motornim vozilima pri HGK.
A taj bi se trend mogao nastaviti jer je 1. rujna uveden novi, mnogo stroži sustav za mjerenje zagađenja CO2. Cijene mnogih novih modela poskupjele su jer su odjednom ušle u skuplji razred trošarina.
I u ovom salonu su cijene rasle, ali ništa drastično. U zamršenim varijablama testiranja na potrošnju CO2, sve ovisi ne samo od modela do modela, već i o tome kakvu opremu automobili imaju, pa su neki modeli čak i pojeftinili.
"Na najskupljem modelu CX5ice je smanjena emisija za sedam grama, što je uvjetovalo smanjenjem poreznog opterećenja za više od osam tisuća kuna. Dok je kod nekog modela Mazde 6, srećom ne najprodavanijeg, porezno opterećenje poraslo za 7.400 kuna. To je taj raspon unutar kojega su svi ostali auti. Većina je uglavnom ostala unutar nekoliko tisuća, odnosno samo par stotina kuna više, čak i manje nego prije", objasnio je Robert Špiranec iz Mazde Hrvatska.
No, očekuje se da će svi novi automobili biti osjetno skuplji od 1. siječnja 2020., kad će novi, mnogo stroži sustav obračunavanja zagađenja biti potpuno implementiran. Hoće li tada odjednom novi automobili biti preskupi za Hrvate i hoće li biti prisiljeni uvoziti stare kante? Ministar financija jamči da neće.
"Nije nam namjera iskoristiti ovaj novi obračun tako da bi opet nešto uprihodovali u proračun. Želimo i dalje rasterećivati, a obzirom na ovu novu uredbu u najmanju ruku ostaviti stanje stvari takvo kakvo je, dakle s tih trećinu smanjenih posebnih poreza", kaže ministar financija Zdravko Marić.
Nakon što su neki njemački i mnogi zapadnoeuropski gradovi najavili zabranu ulaska starim dizelašima, svi se boje da će stare krame preplaviti hrvatsko tržište.
Čovjek koji je dosad prodao na tisuće rabljenih automobila kaže kako se toga ne moramo bojati jer može doći nešto više onih proizvedenih nakon 2015., dok bi Njemačka prodavanjem u bescjenje onih starijih svojoj autoindustriji napravila više štete nego koristi.
"Oni vam daju poticaj. Vi dođete zamijeniti za novo vozilo. Država vam plaća za vaše vozilo koje realno na tržištu vrijedi 4000 eura, a oni vam daju 5000 eura poticaja. To vozilo ne može doći ponovno na tržište i ide u reciklažu. Na taj način država štiti proizvodnju svojih automobila i prodaju da se to ponovno ne vraća na tržište", rekao je Darko Princip, vlasnik tvrtke za prodaju rabljenih automobila.
Zbog afera, zbog skupljeg goriva za njih, zbog toga što su im benzinci stigli jako blizu po potrošnji, ali i zbog možda prenapuhane fame, dizelaši su u jako kratko vrijeme postali mnogo nepoželjniji. Nevjerojatno je ovo reći, ali čak i u jednoj Hrvatskoj.
