"Borba protiv korupcije neće se riješiti kaznenim postupcima, već kvalitetnim zakonima koji će zatvoriti rupe kroz koje se korupcija može provući", ocijenila je u srijedu kandidatkinja Vlade za mjesto glavne državne odvjetništva Zlata Hrvoj-Šipek.
Nakon sjednice saborskog Odbora za pravosuđe Hrvoj-Šipek je, govoreći o transparentnosti rada tužiteljstva i smanjivanja ovlasti Uskoka koje je predložila pred Odborom, kazala kako većina iz stručnih krugova smatra da bi trebalo redefinirati nadležnosti Uskoka.
''Kako pronaći pravi kriterij da pravi predmeti ostanu u nadležnosti Uskoka nije jednostavno riješiti, ali mislim da je to kolač koji moramo zagristi ako želimo učinkovitiji rad Uskoka i borbu protiv najtežih oblika korupcije, pa tako i političke korupcije'', kazala je.
Upitana hoće li na poziv premijera dolaziti na stražnji ulaz, Hrvoj-Šipek je odgovorila da glavni državni odvjetnik ''mora i treba'' razgovarati s premijerom i članovima Vlade, ali bez dogovora o kaznenom progonu.
Pritom je naglasila da DORH ima svoju ulogu u zaštiti imovine Republike Hrvatske i da u pitanjima oko vrijednosti postupaka državne imovine mora biti komunikacije između Vlade koja upravlja tom imovinom i DORH-a koji je štiti.
Na pitanje bi li joj bilo draže da ju je birala struka, čime bi se smanjila percepcija javnosti da je izbor glavnog državnog odvjetnika povezan s politikom, Hrvoj-Šipek je zaključila da način izbora nikada ne može zadovoljiti sve strane.
Odbor za pravosuđe podržao Zlatu Hrvoj-Šipek za novu glavnu državnu odvjetnicu
Saborski Odbor za pravosuđe prihvatio je u srijedu prijedlog Vlade za imenovanjem Zlate Hrvoj-Šipek na dužnost glavne državne odvjetnice.
Hrvoj-Šipek je pred članovima Odbora istaknula da se za mjesto glavne državne odvjetnice javila kako bi se stvorio kvalitetan okvir za rad i daljnje djelovanje Državnog odvjetništva (DORH).
"Onoga časa kad sam shvatila da se nitko od kolega iz DORH-a nema namjeru javiti, jednostavno zato da se ne zaustave ustavni procesi, svojevrsni unutarnji preustroj koji nitko neće izvana registrirati, osjećala sam svoju obavezu dati svoj doprinos da se taj dio posla završi i da se stvori kvalitetan okvir za rad i daljnje djelovanje Državnog odvjetništva", rekla je Hrvoj-Šipek.
Poručila je da se zahvaljujući svojem iskustvu i znanju može nositi s tim poslom i dodala kako je "prošla sve stručne stepenice".
Goran Aleksić iz Snage upitao je Hrvoj-Šipek trebaju li banke biti kažnjene zbog slučaja "Franak".
"Dijelim mišljenje svih koji osjećaju kredite, ali kad o tome odlučujemo kao pravnici, odlučujemo zakonom i pritom tu ne možemo ništa mijenjati", odgovorila je Hrvoj-Šipek.
Na pitanje Stjepana Čuraja iz HNS-a kako misli zadržati postojeći kadar u DORH-u ocijenila je "kako je ljude teško zadržati".
"Negativna percepcija javnosti o DORH-u djeluje demotivirajuće na ljude u sustavu jer su greške vidljive, a dobre stvari javnost ne zapaža. Zauzimat ću se za kvalitetnu organizaciju u kojoj će se znati tko i što radi i da se rad valorizira prema učinkovosti. Riječ je o nevidljivim promjenama za javnost, ali vrlo bitnima za DORH. To bi bio dobar motiv za ostanak u DORH-u", kaže Hrvoj-Šipek.
Posao glavnog državnog odvjetnika nije odlazak na rasprave, već koordinacija i usklađivanje rada na svim razinama DORH-a i osiguravanje jedinstvene primjene zakona. Pritom je naglasila da je Zakonom o Državnom odvjetništvu iz 2018. godine počela "tiha, ali vrlo bitna reforma koja može pridonijeti stabilnosti i jačanju neovisnog pravosuđa".
SDP-ovcu Ranku Ostojiću, kojeg je zanimao stav kandidatkinje o zastarama u slučaju ratnog profiterstva, Hrvoj-Šipek je odgovorila da DORH na to ne može utjecati i dodala kako zastare mogu biti frustrirajuće zbog uloženog truda državnih odvjetnika.
Na Ostojićevo pitanje je li prošla sigurnosnu provjeru zbog kandidature, Hrvoj-Šipek je istaknula kako je nakon iskustva s bivšim glavnim državnim odvjetnikom Draženom Jelenićem, koji je podnio ostavku nakon otkrića da je zatajio svoje članstvo u masonskoj loži, važno obaviti sigurnosnu provjeru svake ključne osobe u Hrvatskoj.
"Jelenić nije otišao jer je doveo u pitanje svoju nepristranost, već zato što je prešutio članstvo u tajnoj organizaciji. Iako ta organizacija nije zabranjena, po mojem uvjerenju, član te udruge ne može biti državni odvjetnik, sudac ili državni dužnosnik. Zbog etičkog kodeksa Državnog odvjetništva neprihvatljivo je da državni odvjetnici budu članovi masonske lože", ocijenila je.
Na pitanje Marte Luc-Polanc iz SDP-a o ocjeni slučaja "Agrokor", Hrvoj-Šipek je ustvrdila da je riječ o "najkompleksnijem predmetu koji se nalazi u završnoj fazi, za koji vjeruje da će se privesti kraju".
Stevi Culeju, kojeg je zanimalo utvrđivanje i naplata ratne odštete od Srbije, Hrvoj-Šipek je rekla da je pitanje ratnih zločina "rana hrvatskog društva" kojom se DORH mora kontinuirano baviti.
"Ratni zločini jedna su od najvažnijih i primarnih zadaća DORH-a pa ću se zalagati da se specijaliziranim odjelima tužiteljstva kao vanjski suradnici pridruže vojni analitičari radi 'slaganja mozaika'".
"DORH kao pravosudno tijelo nije ovlašteno za utvrđivanje ratne odštete. To je pitanje političke odluke i državne strategije vezane za pristupne pregovore Europske unije sa Srbijom", dodala je Hrvoj-Šipek.
Na pitanje predsjednika saborskog Odbora za pravosuđe Peđe Grbina (SDP) kako bi riješila pitanje političke korupcije, Hrvoj-Šipek je odgovorila da nadležnost Uskoka treba smanjiti "kako bi imao prostora baviti se s najkrupnijim oblicima korupcije, pa tako i političke korupcije, umjesto da mora raditi i na nevažnim slučajevima."
Saborski zastupnici bi o imenovanju Zlate Hrvoj-Šipek trebali raspravljati u četvrtak. Sabor imenuje glavnog državnog odvjetnika na Vladin prijedlog, na mandat od četiri godine, uz prethodno mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe.
Za Hrvoj-Šipek, sadašnju zamjenicu glavnog državnog odvjetnika, Vlada se odlučila nakon razgovora sa šestero kandidata koji su se javili na raspisani poziv. Čelno mjesto u DORH-u prazno je od sredine veljače kada je Dražen Jelenić podnio ostavku.
