O svojoj reformi Vili Beroš vrlo šturo, iako probne bombe već danima pušta u javnost. Nije jasno ima li država za ovakvu operaciju prevencije bolesti dovoljno novca i hoće li lupati po džepu građane koji se na sistematske ne odazovu.
Vađenje krvi, mjerenje tlaka i šećera, ultrazvuk - dio je to paketa sistematskog pregleda koji za sada nije obvezan u Hrvatskoj, ali bi to uskoro mogao postati.
"To bi bilo izvrsno da se prisili ljude koji iz nemara obole. Evo polazim od sebe da sam nemarna", kaže Mirjana Lončar iz Zagreba.
"Nisam bila na sistematskom, bila sam na mamografiji prije mjesec dana", poručuje Nada Vugrinec iz Zagreba.
Prigodno se na svjetski dan nepušenja u zemlji u kojoj puši svaki treći Hrvat oglasio resorni ministar koji obvezne sistematske preglede želi uvesti u sklopu reforme zdravstva.
"Za mnoge ritual uz kavu, 'ispušni ventil' koji pruža trenutno olakšanje, ali dugoročno donosi plućne i kardiovaskularne bolesti te karcinome. Milijun pušača u Hrvatskoj dodatni je razlog za uvođenje sistematskih pregleda kojima će se građane poticati na aktivniju brigu o svojem zdravlju", poručuje ministar zdravstva Vili Beroš.
"Sistematski pregledi jedan su od načina ranog otkrivanja jer ono što Hrvatsku izdvaja je ako gledamo onkologiju je ne incidencija, ne broj otkrivenih na 100 tisuća stanovnika nego smrtnost. To samo znači da se otkrivaju u kasnijoj fazi", objašnjava Vera Katalinić Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva.
Kako bi to trebalo funkcionirati, tko će sistematske preglede provoditi?
"Plan je da se određena dob obuhvati. Mislim da je manje značajno hoće li se provoditi u državnim ili privatnim", tvrdi Katalinić Janković.
Ravnatelj zagrebačkog doma zdravlja kaže, odgovornost je na svima nama.
"Nakon korone kad se svi odmičemo od tih nekakvih zaraznih bolesti, svi se suočavamo s pojavom otkrivanja malignih bolesti i siguran sam da svi zajedno moramo napraviti u tom pogledu što ranijeg otkrivanja što je moguće otkriti što više", poručuje Miroslav Hanževački, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb-Zapad.
Bruse se detalji koncepta, a na svemu rade uz Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
"Rano otkrivanje bolesti je strašno važno ondje u populaciji gdje je visoka prevalencija kroničnih nezaraznih bolesti", tvrdi Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Pitali smo HZZO koliko bi to koštalo i je li novac iz njihovog Zavoda osiguran?
"Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) podržava aktivnosti usmjerene prevenciji. Za više informacije o ovoj temi upućujemo vas na Ministarstvo zdravstva", kažu iz HZZO-a.
Iz ministarstva kažu edukacija građana o rizičnim faktorima poput pretilosti, alkohola i utjecaja cigareta prije svega.
"Ako i to zakaže onda postoji i ova druga varijanta", kaže Katalinić Janković.
Odnosno lupanje po džepu. Onaj tko odbije, navodno bi trebao skuplje plaćati dopunsko osiguranje. Sistematski pregledati obavezni bi mogli postati već početkom 2023.
