Obavezni sistematski pregledi za sve punoljetne građane, koji će ovisiti o dobi, spolu i genetskim predispozicijama pojedinaca za razvijanje bolesti, trebali bi se početi provoditi od početka 2023., nakon što se donese novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, što je planirano za kraj godine.
Ti će se pregledi, kaže ministar zdravstva Vili Beroš za Jutarnji list, izvoditi isključivo u javnom, a ne privatnom zdravstvenom sektoru, i to prije svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zbog čega će se, najavljuje, izjednačiti i koeficijenti plaća primarnim i bolničkim liječnicima.
Kad bi svaki punoljetni građanin morao na sistematski svake godine, tri milijuna ljudi godišnje trebalo bi, uz sav svoj svakodnevni posao, pregledati nešto više od 13 tisuća liječnika, koliko ih ukupno radi u javnom zdravstvu. No, neki bi se pregledi radili dvogodišnje te bi zapravo pravi, konkretni sistematski bili za one starije od 45 ili 50 godina.
Sistematski će, ponavlja ministar, biti obavezni, pa se otvara pitanje penalizacije onih koji se ne odazovu na njega. U HZZO-u kažu kako taj dio još uvijek nije razrađen do kraja, ali mogao bi se ticati cijene dopunskog osiguranja.
"Apsolutno sam za obvezne preglede jer sam kao liječnik svjestan koliko je važno rano otkrivanje bolesti, bilo zloćudnih, bilo kroničnih, poput dijabetesa, hipertenzije ili kolesterola", kazao je za Jutarnji Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu. No smatra da se cijeli koncept mora dobro razraditi kako bi sve funkcioniralo. Smatra kako bi bilo dobro da se ne govori samo o penalizaciji nego i sustavu nagrađivanja.
"To može biti povećanje cijene dopunskog osiguranja za one koji ne odlaze na preglede, ali i smanjivanje davanja za one koji se brinu o zdravlju", kaže Jurković i dodaje da je njemu posve svejedno hoće li se pregledi obavljati isključivo u javnom zdravstvu ili će se sklapati ugovori i s privatnicima - dok god sve funkcionira.
HUBOL načelno podržava sistematske preglede, ali su skeptični oko provođenja.
