Godinu na izmaku - 2016. u obrazovanju obilježili su prijepori oko Cjelovite kurikularne reforme (CKR) i njezina nastavka, te stanje na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obilježeno sukobljenim stajalištima i uprave i dijela studenata i profesora koji još nisu usuglašeni, a znanost je u bila u znaku napora vodećih znanstvenih ustanova, posebice najvećega hrvatskog instituta u području prirodnih znanosti - InstitutaRuđera Boškovića da povuku što više europskoga novca za svoje vrhunske projekte, te ponovnoga financiranja znanstvenih centara izvrsnosti.
Cjelovita kurikularna reforma - što dalje?
Već od dolaska Predraga Šustara na mjesto ministra znanosti, obrazovanja i sporta u dijelu javnosti i medija se počelo špekulirati o tomu da će Cjelovita kurikularna reforma (CKR) biti zaustavljena, odnosno da na čelu Ekspertne radne skupine za njezinu provedbu više neće biti Boris Jokić, znanstvenik Instituta za društvena istraživanja. Iako je ministar Šustar u nekoliko navrata opovrgavao postojanje prijepora koji bi zaustavili njezino provođenje, razmimilaženja u njegovim i Jokićevim stajalištima kulminirala su krajem svibnja kada je Ekspertna radna skupina za provođenje CKR-a održala konferenciju za novinare gdje je Jokić izjavio: "Spremni smo odstupiti s mjesta, ali uvažavajući važnost ovoga što radimo, jer važno je za svako dijete i za svakog roditelja - dajemo ministru Šustaru rok do srijede, 25. svibnja do 10 sati da se očituje o reformi kurikuluma. I treba do tada reći javnosti ide li se u ovu reformu ili ne, ima li Republika Hrvatska novaca za reformu ili ne. Važno je isplatiti i zaostatke ljudima, članovima Radne skupine".
"Rečenica 'Dajmo podršku kurikularnoj reformi' koju slušamo od raznih političkih subjekata ne znači ništa ako ta podrška nije stvarna", rekao je tada voditelj refome Jokić.
Dogovor nije potignut te je 1. lipnja u Zagrebu i u još nekoliko hrvatskih gradova održan prosvjed potpore kurikularnoj reformi. Oko 25 tisuća građana okupljenih na središnjemu zagrebačkom trgu i još desetak - dvanaest tisuća u drugim gradovima Hrvatske - Križevcima, Puli, Poreču, Rijeci, Slavonskom Brodu, Osijeku, Virovitici, Varaždinu, Splitu, Zadru, Korčuli i Dubrovniku, te u inozemstvu - Londonu, Parizu, Berlinu, Budimpešti, Bruxellesu, Šangaju i Dohi poručilo je političkim strukturama "da maknu šape s obrazovanja i prepuste ga učiteljima i profesorima koji znaju, hoće i mogu stvoriti modernu školu".
U ime organizatora prosvjeda, Inicijative Hrvatska može bolje i nekoliko sindikata, upućena su četiri zahtjeva Saboru i Vladi - "vjerujte stručnjacima i učiteljima i dajte im podršku da posao završe do kraja. Donesite zaključke podrške ovoj reformi, odbacite zaključke Odbora za obrazovanje, donesite rezoluciju o obrazovanju kao nacionalnom strateškom interesu te poštujte volju građana i struke i osigurajte novce za provedbu reforme".
Ljeto je pak 'otupilo' prosvjednu oštricu, a rujan su obilježili novi parlamnetarni izbori i smjena na čelu Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić u nedavnome intervjuu za Hinu izjavio je kako reforma obrazovanja uopće nije zaustavljena. Najavio je da će se u njezinu nastavku puno više raditi na pluralizmu, te istaknuo kako je za provedbu reforme obrazovanja ključan preklapajući konsenzus, jer u školu idu djeca svih građana, pa sustav obrazovanja ne smije biti jednostran ni ideološki obojen.
Ministar Barišić najavio je da će prvi korak u nastavku reforme biti donošenje novoga akcijskog plana koji će temelje imati na analizi koju je u studenome o dosad učinjenom u reformi obrazovanja načinilo Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja na čelu s rektoricom Sveučilišta u Zadru Dijana Vican i Matkom Glunčićem, sada državnim tajnikom u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Analiza je iznjedrila zaključke te deset preporuka koje se odnose na pojačavanje institucionalnog okvira reforme kako bi se vrlo temeljito i studiozno pristupilo provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije uz nužne prilagodbe i preinake u zacrtanim rokovima te razraditi novi akcijski plan s prilagođenim realnim rokovima i ciljevima.
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - neriješen sukob
Godinu na izmaku obilježila su sukobljena stajališta uprava zagrebačkoga Filozofskog fakulteta (FF) (one bivše na čelu s dekanom Vlatkom Previšićem, kao i sadašnje s obnašateljem dužnosti dekana Željkom Holjevcem) povezana s mogućim izvođenjem zajedničkih dvopredmetnih studija s Katoličkim bogoslovnim fakultetom istoga sveučilišta(KBF).
Dio studenata, profesora i zainteresirane javnosti okupljeni u Plenumu FF-a 7. travnja ove godine usprotivili su se mogućem izvođenju zajedničkih dvopredmetnih studija te po njima nelegitimnoj suspenziji prodekanice Branke Galić, a poduprli su i njezinu daljnu borbu. Plenum FF-a 21. travnja izglasao je nepovjerenje Upravi FF-a na čelu s dekanom Vlatkom Previšićem "zbog cenzure, prisvajanja ovlasti koje mu ne pripadaju te nepoštivanja zakona i propisa".
Studenti FF-a 17. svibnja poduprli su zahtjev za smjenom Uprave fakulteta anketom u kojoj se više od dvije trećine studenta bezuvjetno usprotivilo sklapanju ugovora o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FF-a i KBF-a .
Kraj svibnja ove godine označio je i jačanje sukoba kada je Vijeće FF-a 28. svibnja ugovor o suradnji s KBF-om što su ga potpisali dekan KBF-a Tonči Matulić i tadašnji dekan FF-a Damir Boras prije no što je s dužnosti dekana nastupio na dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu u listopadu 2014. godine. Ali, početkom 2015. skupina profesora, asistenata i studenata počinje preispitivati njegovu regularnost i svrsishodnost, a studenti FF-a smatrali su da ih Ugovor stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na studente KBF-a. Vijeće FF-a je 28. svibnja ove godine zatražilo i ostavku dekana Previšića, a 16. lipnja pokrenulo je postupak za njegovo razrješenj, a dekan Previšić je pak 14. srpnja na Vijeću prekinuo raspravu o svome razrješenju.
Početak nove akademske godine nije donio rješenje, sukob je nastavljen pa je 14. rujna tadašnji dekan Previšić pozvao zaštitare na FF, nakon što je dan prije 13. rujna Senat poništio izbore za Studentski zbor FF-a, a 21. rujna raspisao ponovljene zbore za Studentski zbor. Senat zagrebačkoga Sveučilišta razriješio je 3. listopada Vlatka Previšića dekanske dužnosti i za o.d. imenovao profesora povijesti Željka Holjevca koji je pozivao članove Vijeća za sjednice na koje se dio članova oni nisu odazivali jer je za njih to vijeće nelegalno budući da u njemu nisu mogli sudjelovati studenti jer je Senat poništio izbore za Studentski zbor FF-a.
Izvanredna sjednica Fakultetskoga vijeća FF-a održana je 21. studenoga kada je za novoga o.d. dekana predložen profesor Neven Budak, izabrani su novi članovi fakultetskoga Senata i pokrenut izbor novoga dekana. Ponovljeni izbor za za Studentski zbor održani su pak 22. i 23. studenoga i poništeni dan kasnije, a novi su raspisani za 7. i 8. prosinca.
Nezadovoljni stanjem na FF-u studenti i profesori su 13. prosinca organizirali prosvjednu šetnju od FF-a do Sveučilišta kao izraz potpore novim članovima Senata. Tada su zatražili i da sudjeluju na sjednici Senata što su i uspjeli, ali nisu imali pravo glasa. Senat Sveučilišta u Zagrebu je pak s te sjednice 13. prosinca pozvao sve profesore, djelatnike i studente FF-a da poštuju zakonsku i strukturalnu proceduru unutar koje mogu ostvariti sve svoje zadaće i postići sve ciljeve za koje se na regularnim tijelima u okviru njihovih ovlasti demokratskim postupkom i voljom većine odluče.
Okupljeni na Plenumu FF-a 13. prosinca zaključili su da je zaključci sjednice Senata zagrebačkog Sveučilišta održane istoga dana štetni i neprihvatljivi za Filozofski fakultet, ali i za Sveučilište u Zagrebu, no zbog nadolazećih Božićnih i novogodišnjih blagdana za sada su odgodili blokadu dekanata fakulteta i najavili 'aktivno čekanje' do sljedeće sjednice u siječnju.
Znanost : ponovno financiranje znanstvenih cenatra izvrsnosti, kvalitetnim projektima do europskoga financiranja
Nakon jednogodišnje odgode financiranja znanstvenih centara izvrsnosti (ZCI) ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić raspisao je 28. studenoga ove godine, kratko nakon što je preuzeo ministarsku dužnost, natječaj za dostavu projektnih prijedloga "Vrhunska istraživanja znanstvenih centara" koji će se financirati novcem iz Europskoga fonda za regionalni razvoj u vrijednosti od 380 milijuna kuna.
Time je odblokiran izvor financiranja toga strateškog projekta - centara izvrsnosti prirodnih i tehničkih znanosti, koji mogu pokrenuti razvoj novih tehnologija kao temelja održivoga gospodarskog rasta Hrvatske, pridonijeti smanjenju odljeva mladih stručnjaka i omogućiti nova zapošljavanja. Znanstveni centri izvrsnosti okupljaju oko 700 hrvatskih znanstvenika sa zadaćom da pokrenu Hrvatsku kroz znanstvena istraživanja. Hrvatski znanstvenici pozdravili su taj ministrov korak kao kvalitetan i brz pomak u rješavanju problema kašnjenja natječaja. U Hrvatskoj je ukupno 13 znastvenih centara izvrsnosti, od kojih je deset u području prirodnih i tehničkih znanosti koji se mogu natjecati za europsko financiranje, a tri znastevna centra izvrsnosti u području društvenih i prirodnoh znanosti financiraju se proračunskim novcem.
IRB: ključan projekt O-ZIP
Institut Ruđera Boškovića profilirao se kao najjači javni znanstveni institut u Hrvatskoj i kao znanstvena ustanova koja sustavno potiče suradnje znanosti i gospodarstva uz stajalište da bez jakog istraživačkoga i znanstvenoga djelovanja nema razvoja novih tehnologija ni održivoga gospodarskog rasta.
IRB je i vodeća te međunarodno najkompetitivnija nacionalna ustanova s obzirom na sudjelovanje u međunarodnim istraživačkim projektima. Zavidnim portfeljom kojeg, između ostalog, čini čak 33 FP7 projekata Europske komisije vrijedna više od 11 milijuna eura, HORIZON projekti, dva ERC granta te brojni drugi projekti poput IAEA, NATO, NSF, SNSF, te DAAD, čini IRB nezaobilaznim partnerom u znanosti i industriji.
Kratko nakon što je preuzeo dužnost minisitra znanosti i obrazovanja IRB je posjetio ministar Barišić. 'Ruđerovci' i njihov ravnatelj Tome Antičić upoznali su ministra sa svojim znanstveno-istraživačkim projektima, a posebice su istaknuli jedan IRB-ov projekt O-ZIP (Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu), vrijedan 63 milijuna eura, koji Institut priprema za financiranje iz strukturnih fondova. Taj bi projekt trebao potaknuti transfer znanstvenih istraživanja u industriju stvaranjem infrastrukture za produkciju inovativnih i konkurentnih proizvoda. Ministar Barišić istaknuo je kako je taj projekt prepoznat i na državnoj razini te je uvršten u Operativni program na razini Republike Hrvatske.
