Vraćeni kilometri na vozilima, prema nekim procjenama, u Europskoj uniji na godišnjoj razini naprave štetu u visini od oko 9 milijardi eura. Ako kupujute automobil u Hrvatskoj donekle još i možete provjeriti stvarne prijeđene kilometre, ili barem koliko je putomjer pokazivao na prošlim pregledima.
"'Svaki budući vlasnik vozila u bilo kojoj stanici za tehnički pregled vozila može izvaditi potvrdu sa takozvanim povijesnim stanjem putomjera iz koje se onda može vidjeti je li bilo nekih malverzacija ili ne'', kazao je Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske. No kod kupovine stranih autiju ne postoji nikakva zaštita.
A problem je daleko veći od toga što će prevareni kupac platiti više.
Upitna je i sigurnost vozila s lažiranom kilometražom. ''Iz stanja putomjera se može zaključiti stvarno tehničko stanje vozila. Dakle stanje putomjera odnosno broj prijeđenih kilometara ima izravan utjecaj na tehničku pouzdanost vozila'', upozorava Pejić. Zbog vraćenih kilometara vlasnik automobila imat će krivi plan održavanja što znači da će prekasno mijenjati neke od dijelova na svom automobilu.
Usprkos svemu tome, čak i ako otkrijete da vas je prodavač automobila prevario i to možete nedvosmisleno dokazati, jedino što vam preostaje je privatna tužba.
"Za sada mislim da nekakvih pravnih mehanizama u Hrvatskoj nema. Europski parlament je sugerirao da se to rješava i u okviru zakonskih odredbi i na sve druge moguće načine, kakvi će to načini biti, koliko će to sve trajati, ja baš nisam optimističan'", rekao je za Dnevnik.hr odvjetnik Zoran Pilipović.
Daleko od toga da ne postoji rješenje. U 21. stoljeću, kada Google točno zna gdje je vaš mobitel bio i koliko je prošao, stvarno stanje prijeđenih kilometara lako bi se riješilo ugradnjom čipa, no autoindustrija to odbija pravdajući se povećanjem troškova. Koliko bi ti troškovi bili? Ugradnja čipa u novi automobil stoji manje od jednog eura
