Rosali Magalon, hotelska radnica s Filipina, misli ostati u Hrvatskoj. Barem još pet godina. Kaže da je Hrvatska super, ljudi su ugodni, otvoreni… "Znate, u svojoj obitelji jedina sam koja radi tako da moram slati novac doma kako bih im osigurala bolji život", kaže u razgovoru za RTL Danas.
Radila je u Ujedinjenim Arapskim Emratima i kaže da je Hrvatska obećana zemlja. I po plaći i po uvjetima.
Sobarice, čistačice, konobari, kuhari, zavarivači, bravari, monteri, cjevari, zidari, tesari i armirači - nisu stranci samo dostavljači. Gotovo 80.000 novih stranaca u Hrvatsku je lani došlo raditi. Najviše i dalje iz Bosne i Hercegovine, a prate ih Srbi, Nepalci i Makedonci. Odmah iza radnika s Kosova su oni iz Indije, s Filipina i iz Bangladeša.
Test tržišta rada
"Plaća ovisi o stupnju obrazovanja i o poslu u kojem se nalazi. Ako gledamo ove niskokvalificirane poslove poput sobarice i čistačice ona je nekih 5000 kuna ili 700 eura. Međutim, kad pričamo o metalnoj industriji ili građevinskom sektoru onda pričamo o 7000 kuna sa smještajem", kaže nam Sandy Protić, suvlasnik agencija za zapošljavanje stranaca.
I ne, nisu oni ovdje da ukradu poslove Hrvatima, za radne dozvole agencije surađuju s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom rada.
"Imamo situaciju kada se treba provoditi test tržišta rada, odnosno kad Zavod utvrdi da nema osoba u evidenciji za posao koji taj poslodavac traži. Ako ih nema, onda se ide u izdavanje dozvole. Dok kod deficitarnih zanimanja nije potrebno provoditi test tržišta rada", kaže Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada.
Na pitanje je li siguran da su svi stranci u Hrvatskoj prijavljeni kaže: "Mi bismo prvi to prijavili državnom inspektoratu".
Strani radnik je skuplji
Ima onih koji unatoč svemu pokušaju raditi na crno, međutim prema novom Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada poslodavac kojega uhvate mora platiti kaznu u iznosu šest plaća radniku plus 20 do 50 tisuća kuna državi. "Strani radnik u startu ispadne skuplji jer mu se mora osigurati i smještaj", kaže Sandy Protić.
Znači svaki vaš radnik ima i prijavljen smještaj, upitala je novinarka RTL-a Danas. "Mora imati prilikom prijave boravka, a i kasnije u provjeri viznog režima. Ne može se dogoditi da nema reguliran smještaj prije dolaska u Republiku Hrvatsku", ističe Sandy Protić.
U pripremi je i novi Zakon o strancima, a od 120.000 odobrenih radnih dozvola lani 27.000 njih zatražilo je produljenje boravka. Eto, nekome je Hrvatska - obećana zemlja.
