Kada je prije nešto više od godinu dana ugašeno djelovanje savjetovališta za potrošače, a ona su bila ključna točka svojevrsno utočište u kojemu su građani i građanke tražili pomoć, udruge za zaštitu potrošača upozoravale su da bi posljedice takve odluke Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta mogle biti doista ozbiljne.
Pisale su pisma resornom Ministarstvu, pokrenuta je i peticija na internetu protiv ukidanja potrošačkih savjetovališta, a glas razuma pokušala je biti i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan. No, kako smo već upozoravali, to nije spriječilo Ministarstvo da nakon 13 godina uspješna djelovanja savjetovališta povuče potez kojim je ozbiljno ugrozilo ionako nisku razinu zaštite potrošača.
Za loše stanje potrošačkih prava u Hrvatskoj Borzan,
potpredsjednica europskih socijalista, prozvala je opet resornog
ministra Darka Horvata kada je danas
predstavljao prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske
unije na Odboru za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača
Europskog parlamenta.
''Hrvatska je po potrošačkim pravima na samom dnu EU već nekoliko
godina za redom. Razgovaramo o mehanizmu kolektivne tužbe, novim
pravilima za nepoštene poslovne prakse, ali meni se čini da
ministar zaboravlja kako bi nosioci tih mehanizama trebale biti
udruge potrošača. Kako ministar misli da će to raditi u
Hrvatskoj, gdje su se u zadnje tri godine ugasila Savjetovališta,
niz udruga i centara za mirenje zbog nekvalitetnih natječaja koje
provodite?'', pita Borzan.
''O kvaliteti ministrova rješenja za potrošače najviše govori činjenica da resorno Ministarstvo rješava upola manje pritužbi nego što su prije rješavala Savjetovališta. S kojim resursima bi se tako opustošene udruge trebale boriti protiv velikih tržišnih igrača?“, pitala je Borzan ministra.
Horvat je potvrdio da je ona djelomično u pravu i poručio: ''Mi smo unatrag dvije godine uveli projektno financiranja u cilju edukacije i osvješćivanja potrošača. Udruge nisu limitirane, bitno je da ljudi koji rade vide da dobre ideje imaju izvore financiranja“.
''Ministar
kaže da sam ja djelomično u pravu, ja kažem da je on potpuno u
krivu. Novi sustav i vrste natječaja koje provodi su dovele do
gašenja udruga potrošača. Ako u razredu od 30 učenika nih 25
padne razred, jesu li krivi učenici ili učitelj? Građani i
građanke koji imaju problem nailaze na zatvorena vrata. Nemojmo
zaboraviti da su Savjetovališna rješavala po 20.000 upita
godišnje i vratila građanima na desetke tisuća kuna u sporovima s
trgovcima. Novi sustav ministra Horvata doveo je Hrvatsku na
europsko dno po pravima potrošača“, zaključila je Borzan.
Podsjetimo, Ministarstvo je od lani počelo primjenjivati drukčiji
model sufinanciranja tako da financira inovativne projekte udruga
u informiranju i edukaciji potrošača, a ne savjetovališta za
potrošače. Ranijih godina potpore su mogle koristiti samo one
udruge koje imaju savjetovališta - njih četiri, odnosno šest od
2018. iako ih u registru udruga za zaštitu prava potrošača ima
stotinjak.
Da je bez savjetovališta zaštita potrošača u Republici Hrvatskoj
samo 'mrtvo slovo na papiru' jer i bez toga smo na zadnjem mjestu
po zaštiti potrošača u Europskoj uniji'', kazala je
tada za Vijesti.hr pravnica udruge 'Potrošački forum' Osijek
Dunja Mak upozorivši da su građanima i
građankama savjetovališta potrebna da ih vode kroz 'šumu
propisa'.
Istaknula je da građani vjeruju visokoobrazovanim savjetnicima s
dugogodišnjim iskustvom i znanjem koji prate njihov reklamacijski
postupak od početka do kraja, a pravna pomoć rezultira uspješno
riješenim sporovima i ostvarenjem potrošačkih prava u praksi.
Pritom je bitno da udruge pri kojima djeluju Savjetovališta
moraju biti neovisne o trgovcima i političkim strankama, a jedini
izvor financiranja su im sredstva Ministarstva i u manjem iznosu
jedinica lokalne samouprave - o svom radu i utrošenim sredstvima
podnose redovita javna izvješća, a nadzor Ministarstva ima
pozitivne ocjene.
Inače, u Sloveniji je situacija bila slična ovoj u Hrvatskoj,
podsjetila je Borzan, ali su se u konačnici vratili na rješenje
sa savjetovalištima jer ministarstva nisu mogla kvalitetno
odraditi taj posao.
