"Hrvatska i Kina moraju i dalje promicati, ali i produbiti međusobnu suradnju kako bi ljudi osjetili korist od naših bilateralnih odnosa. To će mi ovdje biti glavni posao", kazao je veleposlanik Hu na susretu s novinarima.
Po njegovim riječima, pred Hrvatskom i Kinom stoje "nove prilike koje treba pretvoriti u stvarnost", a za to se trebaju bolje koristiti spomenute četiri platforme.
Bilateralna suradnja - glavna platforma odnosa
"Bilateralna suradnja je tradicionalna i glavna platforma. Moram vas podsjetiti da je trgovinska razmjena između Hrvatske i Kine prošle godine iznosila 1,5 milijardi američkih dolara, što je najviše do sada", kazao je veleposlanik. To je, nastavio je, samo djelić od 3,6 bilijuna kineske trgovinske razmjene, ali, kako je istaknuo, "moramo biti optimistični".
Ilustrirao je to činjenicom da je Kina prije 20 godina imala istovjetnu, 1,5 milijardu dolara vrijednu trgovinsku razmjenu s Vijetnamom, koji joj je danas najveći trgovinski partner na području nekadašnjeg puta svile. Razmjena im sada vrijedi 100 milijardi dolara.
"Hrvatski izvoz u Kinu i dalje je malen, ali raste vrlo brzo i važno je zadržati taj zamah", kazao je Hu.
Smatra da Hrvatska ne smije zanemariti suradnju s odabranim kineskim pokrajinama od kojih su neke veličinom i snagom jednake nekim državama.
Hrvatska kao turistička zemlja mora više raditi na iskorištavanju svog potencijala i približiti svoje ljepote kineskim turistima, rekao je Hu.
"Važno bi bilo uspostaviti izravne letove te pojednostaviti i ubrzati izdavanje viza", dodao je Hu.
Smatra da se Hrvatska mora više angažirati na predstavljanju svoje turističke ponude na kineskom tržištu.
Prošle godine je Hrvatsku posjetilo 100.000 kineskih turista, "što je gotovo ništa" s obzirom na ukupan broj Kineza koji putuju, ali, dodao je veleposlanik, ipak je 20-postotno povećanje u odnosu na godinu prije.
Hu napominje da bi ove godine taj broj mogao narasti na 150.000 turista.
Istaknuo je da rastuće ekonomije, među kojima je i Kina, pridonose sa 70 posto svjetskog gospodarskog rasta, a samo Kina sa više od 30 posto.
"Zaista bih htio da Hrvatska pristupi Kini na novi način, da je sagleda iz novog kuta", kazao je Hu, aludirajući na financijsku moć druge ekonomije svijeta.
Nova kineska platforma 16+1, suradnja s EU, 'Jedan pojas jedan put'
Za inicijativu "16+1", koja se odnosi na suradnju Kine s državama središnje i istočne Europe, kazao je da se radi o novoj platformi te da bi Kina htjela vidjeti "pozitivniju ulogu Hrvatske".
"Radimo na udruživanju malih i srednjih poduzeća i htjeli bismo da Hrvatska preuzme vodeću ulogu u asocijaciji", kazao je Hu.
Što se tiče suradnje između Kine i Europske unije, Hu smatra da bi Hrvatska kao najnovija članica trebala koristiti i tu platformu.
"Europska unija bi trebala podržati tješnju suradnju Hrvatske i Kine, a ne samo davati naputke", ocijenio je veleposlanik.
Također nije propustio istaknuti položaj Hrvatske kao zemlje na raskrsnici između Europe i Azije koja bi mogla igrati ulogu mosta između dviju strana, što bi bila njezina dodatna prednost.
Inicijativu "Jedan pojas, jedan put", novi kineski veleposlanik smatra najvažnijom platformom.
"Vjerujemo da bi to mogla biti najveća prilika za suradnju između EU-a i Kine, uključujući i suradnju s Hrvatskom", kazao je veleposlanik i najavio prvi summit inicijative u svibnju u Pekingu gdje se očekuje sudjelovanje i hrvatskog izaslanstva.
S tim u vezi se osvrnuo na inicijativu Triju mora, Jadran-Baltik-Crno more, predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i istaknuo da ta inicijativa "ne samo da je kompatibilna s inicijativom 'Jedan pojas, jedan put', već će jedna drugu i dodatno osnažiti".
Inicijativu Triju mora je tijekom sastanka s hrvatskom predsjednicom 2015. u Pekingu pozdravio i kineski predsjednik Xi Jinpeng koji je tada izjavio da je razvoj europskog koridora sjever-jug, čiji je temelj povezivanje luka Jadranskog i Baltičkog mora, komplementaran s kineskom strategijom Puta svile.
Nogometna utakmica za 25. obljetnicu diplomatskih odnosa
Hu Zhaoming je također pozvao Hrvatsku da "razmotri pristupanje Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci (AIIB)" sa sjedištem u Pekingu. Kina je tu banku, sličnu Svjetskoj banci, osnovala 2014. godine i uložila u nju najveći dio osnivačkog kapitala koji iznosi 50 milijardi dolara.
U osnivanju AIIB-a je sudjelovala 21 zemlja: Bangladeš, Brunei, Kambodža, Kina, Indija, Kazahstan, Kuvajt, Laos, Malezija, Mongolija, Mijanmar, Nepal, Oman, Pakistan, Filipini, Katar, Singapur, Šri Lanka, Tajland, Uzbekistan i Vijetnam.
"AIIB sada broji 70 zemalja, među kojima je i vama susjedna Mađarska", istaknuo je veleposlanik.
Istaknuo je da se svijet brzo mijenja i da Kina sada, osim Kineskog zida ili Zabranjenog grada, ima i nove simbole poput internetske trgovine ili brze željeznice koja bi, kako se slikovito izrazio, mogla "promijeniti koncept vremena".
Osim u gospodarstvu, Hu bi želio vidjeti jačanje suradnje s Hrvatskom i na ostalim područjima, poput kulture i sporta. Poznato je, rekao je, da je predsjednik Xi veliki ljubitelj nogometa.
"Zašto ne bismo upriličili susret dvije nogometne momčadi i na taj način proslavili 25. godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa", rekao je Hu.
U povodu priznavanje Hrvatske od strane vlasti u Pekingu 1992. Hu za ovu godinu najavljuje veliki broj aktivnosti, uključujući i dva velika prijema, prvi 13. svibnja u povodu uspostave diplomatskih odnosa, a drugi 1. listopada u povodu kineskog Dana državnosti, kada će se objaviti nove smjernice za budućnost i razvoj Kine.
Veleposlanik Hu Zhaoming, iz Yangzhoua koji je grad prijatelj s Korčulom, magistrirao je međunarodne studije na Sveučilištu u Pekingu. Radio je na Kineskom institutu za međunarodne studije te kao novinar za kinesku državnu televiziju (CCTV). U diplomaciju ulazi 1995. kao dužnosnik stalne misije NR Kine pri Ujedinjenim narodima. Službovao je i u veleposlanstvima u SAD-u i Indiji. On je osmi po redu kineski veleposlanik u Hrvatskoj.
