Ljudi u Hrvatskoj imaju problema s medijskom pismenošću - ali i s
čitanjem knjiga.
Nevjerojatno, ali polovina ljudi u Hrvatskoj lani nije
pročitala nijednu jedinu knjigu.
Da bi se to promijenilo noćas se održava Noć knjige.
U prošloj godini ni jednu knjigu nije pročitalo čak 44 posto ljudi. Štoviše, njih 61 posto kaže da im knjige ne trebaju i da ih jednostavno ne zanimaju, pri čemu je njih 53 posto naglasilo da ih baš ništa ne može navesti da kupe knjigu. Poražavajući su to podaci.
Najviše čitaju primorci i zagrepčani.
"Uglavom čitaju visokoobrazovane i mlađe osobe, knjige koje se čitaju naviše se posuđuju u knjižnicama ili kod prijatelja, iako je i tu pokazan trend pada", rekla nam je savjetnica u Centru za istraživanje tržišta GfK Tamara Kraus.
U knjižnicama svoje čitače čeka 743 660 novih knjiga i brošura, na police pristegli tijekom prošle godine.
A kako nastaje knjiga danas se moglo pogledati u knjigovežnici. Prvi korak je krojenje i šivanje. Dakle, potrebi su igla i konac. Kada su šivanje i lijepljenje gotovi slijedi ukrašavanje na rami tehnikom zvanom zlatotisak. Slogovi se slažu ručno.
Što čita na dan knjige pitali smo i ministricu obrazovanja.
"Čitam malo unatrag, vratila sam se čitanju Remarkuqea, pa onda malo poezije Tina Ujevića, od sručnih knjiga malo više gledam ove knjige koje se odnose na kurikurlnu reformu, a od draćih knjiga Tvrđava od Selimovića", rekla nam je Blaženka Divjak.
Od kurikularne reforme očekuje se da na listu lektira donese zanimljivosti.
"Mislim da vladajući ne obraća dovoljno pažnje na to. Dok se to ne promjeni da se u školma čita drukčije, da ih se motivira, ovi negativni trendovi neće se promijeniti", zaključuje Boris Jokić.
Nisu svi podaci tako crni, ohrabruje onaj koji kaže da je oko 920 tisuća građana u prošloj godini kupilo knjigu. Treba i vrijedi čitati.
