Norbert Mappes-Niediek s njemačkog javnog radija Deutschlandfunk osvrnuo se u članku pod nazivom 'Hrvatska neriješena povijest' na stanje u Hrvatskoj rekavši da se u našoj zemlji uz uzavrele strasti najčešće koriste radikalne riječi 'rat, neprijatelj, domovina, narod i izdaja'.
'Braniteljima se malo tko u politici suprotstavlja'
Osvrćući se na samoubojstvo generala Slobodana Praljka i na reakciju na to u Hrvatskoj, autor članka tvrdi da Hrvatska definitivno ide u desno. Piše kako su hrvatske vlasti presudu Praljku smatrale nepravednima, a da pritom nisu spominjali sve ono za što je šestorka osuđena. Opisuju kako u Hrvatskoj ima čak 500.000 ratnih veterana, što je pretjerano za zemlju od oko 4 milijuna stanovnika. Spominju branitelje kojima se malo tko u politici suprotstavlja, pa se svatko tko spomene braniteljske privilegije u negativnom kontekstu odmah nađe na meti braniteljskih udruga.
'Svaka se riječ može pogrešno protumačiti ako se dira u hrvatsku bezgraničnu zahvalnost braniteljima, u poštovanje njihove žrtve', piše u članku u kojem se autor osvrće i na neizbježno pitanje 'Gdje si bio 1991.?'. 'Nakon rata svi smo se veselili da je to gotovo, da ostaje iza nas. Sada počinje budućnost, mislili smo, sad ćemo ići naprijed. Sad ćemo graditi, osigurati se, njegovati naše ranjene i oplakivati naše žrtve, a zatim krenuti naprijed. Ali, tada je počelo ono što smatram glorifikacijom i božanskim poštovanjem rata. Ne postoji nikakav drugi narativ osim onog o pobjedi, o 'nama' Hrvatima, o 'našim' žrtvama, o 'našim' patnjama. Na takav način u javnom prostoru ne može se graditi nikakav identitet', opisala je za njemačku publiku zagrebačka sociologinja Dinka Ćorkalo-Biruški.
'Radikalna desnica drma društvom, a oporba ne može ništa'
DF piše i kako Hrvatska nije uspjela u tome da nacionalni identitet gradi na temelju pozitivnih stvari. Autor članka stanje u Hrvatskoj naziva 'sindromom'. 'Isti fenomen prisutan je i u zemljama poput Poljske ili Mađarske, a u ekonomskom smislu u Rumunjskoj i Bugarskoj. U tim zemljama mahom vladaju konzervatvni i nacionalistički krugovi', kaže politolog Dejan Jović i dodaje da iza dijela reformskih procesa nije stajala nikakva volja. DF piše kako 26 godina nakon nezavisnosti, u Hrvatskoj više nitko ničime nije oduševljen, a Europa, demokracija i poljoprivreda djeluju sasvim nestvarno.
Moralna ucjena služi tome kako bi nacionalistička vladajuća stranka i dalje mogla pobjeđivati na izborima, unatoč teškoj gospodarskoj situaciji i općoj depresiji, piše autor i dodaje kako Hrvatska nije napredovala u posljednjih pet godina, otkako je članica Europske unije, a radikalna desnica u zemlji i dalje drma društvom dok oporba ne može učiniti ništa. Za to su, smatra politolog Jović, sami krivi jer nisu ponudili nikakvo drugačije izražavanje tijekom devedesetih. 'Igrali su isključivo na gostujućem terenu i pokušavali pobijediti u igri, slijedeći pravila one druge strane', kaže Jović.
