Čelnica MMF-a Yan Sun prije nekoliko dana iznijela je kako u Hrvatskoj očekuje usporavanje realnog rasta BDP-a s gotovo četiri posto na 3,1 posto, dok se za iduću godinu predviđa rast od 2,7 posto. 

MMF upozorava da je zadržavanje akomodativne fiskalne politike, u kombinaciji s brzim rastom plaća u javnom sektoru, potencijalno vodeći uzrok prijetnji pregrijavanju gospodarstva. Takvi trendovi mogli bi usporiti pojačanu dezinflaciju te ozbiljno ugroziti konkurentnost Hrvatske. Stoga MMF naglašava hitnu potrebu za ograničavanjem rasta plaća i socijalnih rashoda, uz uvođenje strože fiskalne discipline, posebno na lokalnoj razini, kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje fiskalnog stanja.

Ministar financija Dragan Primorac rekao da se slaže s procjenama MMF-a da rast plaća treba ograničiti te za skori prijedlog proračuna za 2026. najavio da se predviđa gospodarski rast spomenutih od 2,7 posto te inflacija od 2,8 posto.

Ova upozorenja MMF-a dolaze paralelno u trenutku kada sindikati traže daljnje povećanje plaća u javnom sektoru i vrše pritisak na Vladu.

Napet odnos sindikata i Vlade

Podsjetimo, rada, mirovinskog sustava, obitelj i socijalne politike Marin Piletić je prije nekoliko dana, nakon pregovaračkog sastanka, izvijestio da su sindikatima državnih i javnih službi iznijeli veću ponudu osnovice plaće za 2026., od 1. srpnja - od 1015 eura i 360 eura godišnje dodatka za prehranu.

U ponudi Vlade su i povećani dodaci, božićnica i regres po 300 eura, uz novouvedeno pravo uskrsnice i naknada za prehranu 360 eura, pa to čini ukupni godišnji prihod za svih 265.000 zaposlenih u iznosu 1060 eura - istaknuo je Piletić novinarima.

Očekivano sindikati traže više i rast osnovice od osam posto - što Vlada odbija, a Piletić je naveo i da su se plaće od 2020. povećale za 70 posto, dok su na razini EU rasle za 20 posto.

Pitali smo ekonomske stručnjake koliko je relano da bi Vlada mogla pristati na pritiske sindikata da ozbiljnije poveća plaće u državnom i javnom sektoru s obzirom na upozorenje MMF-a koje savjetuje sasvim suprotno - da se zapravo rast plaća treba obuzdati. Dodatno, postoje li signali da nam se kotrljaju ozbiljniji financijski problemi s obzirom na prognoze da će gospodarstvo rasti slabije nego do sad.

Stojić: Hrvatska je još na sigurnom terenu

S manjim izgledima za gospodarski rast i rastom rashoda zbog povećanja plaća i mirovina, Hrvatska je i dalje na „sigurnom terenu“, no uz nužan oprez, ocjenjuje ekonomski analitičar Hrvoje Stojić koji kaže da prostora za daljnji rast plaća - nema.

Foto: Robert Anic/pixsell

„Javni dug Hrvatske i dalje je ispod razine mnogih zemalja članica EU. Već dvije godine je ispod mastriške granice od 60 posto BDP-a, a kada se uzme u obzir proračunska rezerva, neto javni dug je bliže razini od 50% BDP-a. U velikim članicama EU poput Francuske, Italije, Španjolske pa i Grčke javni dug je - mjereno udjelom u BDP-u - dva puta veći (iznad 100% BDP-a). Hrvatska nije u toj skupini — imamo jednu od najviših stopa rasta BDP-a i lako nam je servisirati dug", ističe.

No upozorava da je pritisak na proračun zbog rasta plaća u javnom sektoru postao dugoročno neodrživ.

Rezovi koje ne želimo

„Ako deficit prijeđe 3 posto BDP-a, automatski ulazimo u proceduru prekomjernog deficita i tada slijedi fiskalna konsolidacija uz nadzor Europske komisije - kakvu ne želimo. Povijesno, kad god smo morali rezati deficit, uvijek se prvo rezalo na rashodima za ulaganja te kvaliteti javne potrošnje“, podsjeća Stojić.

Ističe pritom da će u idućim godinama biti nešto teže doći do europskih sredstava pogotovo nakon završetka NPOO-a pa treba jačati apsorpcijski kapacitet za realizaciju projekta u novom višegodišnjem financijskom okviru za 2028.-2034.

KULTNI STADION /

Spektakularne fotografije iz zraka prikazuju kako raste nova Kranjčevićeva

Istodobno, Hrvatsku očekuju velike investicije u elektroenergetsku mrežu i prometne pravce, osobito željezničku infrastrukturu što ukazuje da će se te investicije oslanjati na državu.

„Samo u energetici procjenjuje se da će u idućih pet godina ulaganja iznositi između 33 i 50 milijardi eura“, naglašava. A osigurana je jedva jedina trećina sredstava, što implicira moguće potrebe za dodatnim zaduživanjem i (ili) stvaranjem atraktivnijeg okvira za investitore.

Nema prostora za materijalno povećanje plaća iznad iflacije

To znači, kaže, da ulazimo u razdoblje u kojem će gospodarstvo usporiti, a država neće imati prostora za materijalno povećanje javne potrošnje, a suočit će se s izazovima financiranja velikih projekata.

„Pitanje je kako će država raspoređivati financije — to je isključivo politička odluka. No prostora za daljnje povećanje plaća iznad razine inflacije, odnosno rast produktivnosti u ekonomiji praktički više nema“, poručuje Stojić.

Unatoč svemu, Hrvatska se nalazi u povoljnijem položaju od spomenutih članica EU s visokim javnim dugom.

Kao pozitivnu praksu u Hrvatskoj ističe i to što je država posljednjih godina više oslonila financiranje na domaću štednju iz sektora stanovništva, a manje na inozemne izvore. Okretanje ministra financija Primorca prema domaćem novcu, ocijenio je pozitivnim.

Brkić: 'Na djelu je inflacija pohlepe'

Za ekonomskog stručnjaka Luku Brkića stvar je jasna – u 2026. godini neće biti prostora za snažnije povećanje plaća u javnom sektoru, barem ne u razmjerima kakvima smo svjedočili posljednjih godina.

CIJENA DIVLJA /

Istražili smo zašto je u Hrvatskoj maslac drugi najskuplji u Europi

„Problem nastaje u trenutku kada plaće rastu, a produktivnost ne prati taj rast. Ako raste produktivnost, onda nemate problem. Plaće su do sada rasle zbog više razloga – pandemije, inflacije i uvođenja eura (koji sam po sebi nije izazvao inflaciju, ali se poklopio s pogrešnim trenutkom), kao i zbog velike izborne godine u kojoj se, kao i uvijek, kupuju glasovi“, kaže Brkić.

No upozorava da se u raspravi zaboravlja druga ključna stvar – profiti.

„Postaji problem jer se plaće doista uklapaju u inflatornu spiralu i to je točno, ako gledamo čisto tipski. Ali što je s profitima? Istraživanja pokazuju da su plaće kumulativno rasle oko 70 posto, a profiti više od 100 posto", ističe, dodajući da se taj dio javno rijetko otvara.

Brkić već više od godinu dana tvrdi da je u Hrvatskoj na djelu tzv. ‘inflacija pohlepe’, odnosno rast cijena koji nije posljedica rasta produktivnosti ili tržišnih uvjeta, nego iskorištavanja okolnosti.

'JA VAM TVRDIM' /

Hrvati otkrili kolika plaća je potrebna za normalan život: Tihomir citirao kultnu izjavu

„To nije rezultat većeg rada, veće organiziranosti, konkurentnosti ili tržišnog udjela. A pritom se ti profiti ne oporezuju“, naglašava, posebno referirajući se na bankarski sektor i iznošenje ekstra dobiti iz zemlje.

'Porez na ekstra profit kao u SAD-u, Njemačkoj, Velikoj Britaniji'

Kaže da o tome i među ekonomistima postoje polemike, jer se otvara pitanje moraliziranja.

„Ako imate mogućnost da podignete svoj profit, to je u potpunosti opravdano – poslovno i ekonomski. Ali država ima instrumente fiskalne politike da oporezuje ekstra profit. To se radi u SAD-u, Njemačkoj, Velikoj Britaniji. A, gle čuda – u Hrvatskoj ne“, kaže.

Minimalna plaća 'za čarobnjake iz Oza'

Osvrnuo se i na minimalnu plaću, za koju kaže da je takva da „treba biti Čarobnjak iz Oza da bi se s njom živjelo“.

Dodaje da se ljudi snalaze na razne načine – uključujući sivu ekonomiju i prihod od nekretnina – ali smatra da su upozorenja poslodavaca o masovnim otkazima pretjerana.

„Ne slažem se s HUP-om da će podizanje minimalne plaće dovesti do masovnih otkaza“, kaže. No dodaje da bi u pojedinim sektorima, kao što su drvna i tekstilna industrija, moglo biti određenih otpuštanja.

„Ali gledamo li makroekonomski – ukupno, na razini gospodarstva – ne očekujem rast nezaposlenosti, s obzirom na nisku nezaposlenost i veliku potražnju za radnicima. Platite dobro, pa ćete imati radnike", ističe.

Javnom sektoru slijedi usporavanje rasta plaća

Vraćajući se na zahtjeve sindikata, Brkić smatra da 2026. neće donijeti nastavak snažnog rasta plaća u javnom sektoru.

„To jednostavno nije moguće. Postoje granice. Ne možete dizati plaću koja ne diže produktivnost“, poručuje.

Zaključuje da bi moglo doći do indeksacije – dakle usklađivanja s inflacijom – ali ne i do značajnijeg realnog povećanja plaća kao prethodnih godina.

POGLEDAJTE VIDEO Sindikalci zahtijevaju povišice, Vlada poručuje – prostora nema! Tko će popustiti prvi?